Od bankarskog ombudsmana pomoć zatražilo stotinu građana

U Beranama sreo i sa slučajevima prevarenih klijenata, objašnjavajući da se u drugim gradovima sretao samo sa slučajevima prevarenih žiranata

0 komentar(a)
Berane, Foto: Foto Rabrenović
08.12.2011. 18:20h

Bankarski ombudsman dr Halil Kalač predložiće Ministarstvu finansija otvaranje kancelarije za pravnu pomoć u Beranama zbog velikog broja prevarenih žiranata koji nijesu finansijski u stanju da angažuju advokate i povedu krivične postupke kod nadležnih institucija.

Kalač je kazao da je za samo dva dana primio oko stotinu žiranata koji smatraju da su prevareni i da se trudio da ljudima ulije nadu da nije sve izgubljeno, odnosno da ima nade da povrate sredstva koja im se bespravno odbijaju od primanja.

Tu su se u nezgodnoj situaciji našli i žiranti koji su žirirali možda i licu koje ne poznaju.
„Tamo gdje je utvrđeno da je dokumentacija falsifikovana, što je u Beranama čest slučaj, ako klijent, odnosno nosilac kredita nije u stanju da nadoknadi štetu žirantu, to mora učiniti banka koja je taj kredit odobrila“, kazao je Kalač.

On je rekao da se u Beranama sreo i sa slučajevima prevarenih klijenata, objašnjavajući da se u drugim gradovima sretao samo sa slučajevima prevarenih žiranata.

„To je situacija gdje je određeni građanin u dogovoru sa drugim građaninom prihvatio da bude nosilac kredita, ali je novac odmah predao tom drugom građaninu sa kojim se dogovorio da on bude nosilac kredita. Na taj način je preuzeo sve zakonske obaveze na sebe, a nije korisnik kredita. Tu su se u nezgodnoj situaciji našli i žiranti koji su žirirali možda i licu koje ne poznaju. Tu je više radnji, zloupotrebe, prevare i obmane“, rekao je Kalač.

Brojni su prevareni građani

Prema njegovim riječima, već ima veliki broj slučajeva da su građani pokrenuli krivične prijave kod policije i gdje su pokrenuti sudski postupci.

On je objasnio da i postoji situacija gdje su banke prodale neka svoja potraživanja koja nijesu mogla da se naplate nekim drugim subjektima, i da sada građani strahuju ko će im zakucati na vrata i tražiti naplatu potraživanja.

Prema podacima novoosnovane NVO „Građanski bankarski ombudsman“ u Crnoj Gori ima ukupno oko trideset do četrdeset hiljada prevarenih žiranata.
„Zakonska obaveza banaka je da obavijeste klijente ako su to uradili, a do sada mi nijedan žirant ili klijent nije rekao da su dobili takvo obavještenje. Banke, takođe, moraju regulisati da oni kojima su prodali potraživanja ne mogu nametnuti strože uslove nego što je to regulisano ugovorom. Banka, inače, ima pravo da izvjesna potraživanja proda nekome ko to želi da kupi“, rekao je Kalač , naglašavajući da postoji i krivica banaka koje su u periodu kreditnog buma, od 2005. do 2007. godine, spustile standarde u pogledu ocjene boniteta, odnosno standarde zaštite od kreditnog rizika, odnosno odobravale kredite klijentima koji u normalnim kriterijumima ne bi mogli da budu nosioci kredita.

On je dodao da ohrabruje činjenica da je u Beranama najviše podnesenih krivičnih prijava i da već ima sudskih postupaka i lica koja su u pritvoru.

Prema podacima novoosnovane NVO „Građanski bankarski ombudsman“ u Crnoj Gori ima ukupno oko trideset do četrdeset hiljada prevarenih žiranata.

"Maestro" još traje

PripadniciOdjeljenja za borbu protiv privrednog kriminala u Beranama započeli su prošle godine u avgustu akciju „Maestro“, kada su podnijeli krivične prijave protiv devet lica, sedam službenika „Agroinvesta“, jednog povjerioca, i vlasnika jednog preduzeća.

Policija je i u toku ove godine podnijela još sedam pojedinačnih prijava protiv 11 osoba, za 15 spornih kredita i nanesenu štetu od 106.000 eura.
Saznanja su upućivala na to da su osumnjičeni počinili krivična djela, tako što su kao službenici Agroinvesta i seoski posrednici za istu instituciju, nakon pribavljanja falsifikovane dokumentacije na fizička lica, koji su bili žiranti nosiocima kredita, iako se nijesu nalazili u radnom odnosu kod firme iz Rožaja „Security Guard Europen Union“, omogućili podizanje novčanih iznosa na ime kredita u čak 45 slučajeva i pribavljanje protivpravne imovinske koristi u iznosu od 235.000 eura.

„Maestro“ je nastavljen tri mjeseca kasnije, kada su u novembru obrađena čak 72 sporna kredita i prijavljena 22 lica, od čega pet službenika i ostalo vlasnici firmi sa područja Berana i Rožaja. Mehanizam prevare bio je istovjetan, a ukupna šteta ovog puta 277.000 eura.

Policija je i u toku ove godine podnijela još sedam pojedinačnih prijava protiv 11 osoba, za 15 spornih kredita i nanesenu štetu od 106.000 eura.

Akcija „Maestro“, kako je rečeno u policiji, nije završena, i na provjeri je još najmanje 25 kredita.