Civilni sektor poziva tužilaštvo da ispita je li Katnić činio zločine
Ne ulaze u pitanje eventualne odgovornosti sudije, ali iz civilnog sektora navode da je očigledno da on raspolaže značajnim informacijama
Direktorice Akcije za ljudska prava i Centra za građansko obrazovanje Tea Gorjanc-Prelević i Daliborka Uljarević i voditeljica “Documenta” Vesna Teršelič, saopštile su da su iznenađene načinom na koji je sudija Apelacionog suda Milivoje Katnić odgovorio na teške optužbe bivšeg logoraša iz Morinja Metodija Prkačina.
One su naglasile da bi tužilaštvo hitno trebalo istražiti je li Katnić odgovoran za ratne zločine, počinjene u ratu devedesetih.
Prkačin je na nedavnoj konferenciji saopštio da je Katnić u vrijeme dok je bio poručnik KOS-a naređivao da se pale i uništavaju napuštene kuće i da je spreman da svjedoči o tome.
Dodaju da je iz obraćanja Katnića evidentno da se radi o čovjeku koji bi mogao značajno doprinijeti utvrđivanju činjenica iz perioda ratnih dešavanja na području dubrovačke regije.Katnić je, između ostalog, odgovorio da Prkačin “laže”, da mu “moral nije jača strana” i da je bivši logoraš svojevremeno reketirao bogate Hrvate, čuvajući im kuće u ratnom dešavanju.
“Neočekivan je rječnik sudije Katnića i način na koji je odgovorio na ozbiljne optužbe Prkačina. Kako sudija dobro zna gdje i kako se utvrđuje činjenično stanje i da je sudska istina, sprovedena pred nezavisnim i nepristrasnim sudovima jedina mjerodavna, čudi odabir stila za odgovor na optužbe vezane za period kada je sudija Katnić vršio funkciju poručnika KOS-a. Očekujemo da se Sudski savjet pozabavi pitanjem da li je sudija Katnić svojim reagovanjem postupio na način dostojan sudijske funkcije”, piše u reagovanju Gorjanc-Prelević, Uljarević i Teršelič.
Dodaju da je iz obraćanja Katnića evidentno da se radi o čovjeku koji bi mogao značajno doprinijeti utvrđivanju činjenica iz perioda ratnih dešavanja na području dubrovačke regije.
Katnić se sigurno sjeća
Na osnovu prvostepene presude Višeg suda u Podgorici, na teritoriji Crne Gore, dodaju u reagovanju, postojao je “sabirni centar” u Morinju, u kojem su izvršeni ratni zločini i to, pored ostalih, i u odnosu na Metodija Prkačina.
Podsjećaju da su ratna dejstva okončana u junu 1992. dogovorom Tuđman-Ćosić o demilitarizaciji Prevlake i povlačenjem JNA 15 km u dubinu crnogorske teritorije.
Haški tribunal osudio je za ratne zločine 6.decembra 1992. prilikom najžešćeg granatiranja starog jezgra Dubrovnika Nikolu Strugara i Miodraga Jokića. Deset oficira JNA optuženo je za ratne zločine pred Županijskim sudom u Dubrovniku.
Ne ulazeći u pitanje eventualne odgovornosti sudije Katnića, što bi tužilaštvo hitno trebalo istražiti, očigledno je da on raspolaže značajnim informacijama.“Sudija Katnić se sigurno sjeća da je 6. decembar dan kada je počelo granatiranje Dubrovnika za koje su jedino do sada osuđeni generali Strugar i Jokić pred Haškim tribunalom, iako je jasno da oni nijesu samo mogli biti krivi za sve zločine koji su se dogodili na području dubrovačke regije u periodu od oko 8 mjeseci. Simbolika koju šalje ovo saopštenje sudije Katnića upravo na ovaj dan najbolje ilustruje sav paradoks nesreće napravljene tada, ali i posljedica neadekvatnog procesa suočavanja sa prošlošću u Crnoj Gori”.
“Ne ulazeći u pitanje eventualne odgovornosti sudije Katnića, nekadašnjeg poručnika KOS-a, za ratne zločine, što bi tužilaštvo hitno trebalo istražiti, očigledno je da on raspolaže značajnim informacijama, koje bi mogle biti od izuzetnog značaja za utvrđivanje činjeničnog stanja o ulozi, značaju i involviranosti, kako crnogorskih rezervista, redovnih vojnih i policijskih formacija, tako i pojedinaca iz političkog i medijskog miljea tadašnje Crne Gore”, piše u reagovanju Gorjanc- Prelević, Uljarević i Teršelič.
Javna svjedočenja, prema njihovim riječima, jedan su od načina da se stalno i nanovo otvaraju pitanja odgovornosti strana u sukobu i aktera ratnih dešavanja oko Dubrovnika u konkretnom slučaju, sve dok se u potrebnoj mjeri ne „isprovociraju nadležni organi da u cjelosti utvrde činjenice o ratu, žrtvama i počiniocima ratnih zločina, jer ratni zločini ne zastarijevaju”.
“Očekujemo da nadležno državno tužilaštvo hitno ispita navode iznijete na konferenciji u prisustvu tužiteljke Lidije Vukčević, u kojima se pominju i sudija Apelacionog suda Milivoje Katnić i drugi, i o tome obavijesti javnost. Dodatno, očekujemo i da Sudski savjet zauzme stav i procijeni slučaj i u kontekstu javnog istupa sudije Katnića. Konferencija na kojoj su osim aktuelnog javnog svjedočenja iznesena i brojna druga vrlo vrijedna izlaganja i osvrti, trebalo bi da izazove pažnju nadležnih institucija. Ćutanje je opasno i predstavlja najveću prijetnju da se kroz zaborav ponovo napravi osnova za nove zločine”, piše u njihovom reagovanju.
Dubrovčani 240 dana u potpunoj blokadi
Gorjanc-Prelević, Uljarević i Teršelič saopštile su da je opšte poznato i lako provjerljivo da su gotovo 240 dana građani i građanke Dubrovnika živjeli u kopnenoj i pomorskoj blokadi, 138 dana bez struje i vode, dok su više od četiri mjeseca proveli u skloništima.
“Na području Dubrovnika, snage JNA uništavale su, pljačkale i palile civilne objekte, kako je utvrdio i Haški tribunal. Dio stanovništva izbjegao je u Dubrovnik, sjevernu Dalmaciju i na otoke, a u selima su ostali uglavnom stariji mještani od kojih su mnogi ubijeni ili odvedeni u JNA logore u Morinju u Crnoj Gori ili u Bileći u BiH. U ratu na dubrovačkom području, prema optužnici Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, ubijeno je 116 civila, a više stotina ranjeno; poginulo je 430 hrvatskih branitelja, 443 osobe zatvorene su u logorima Morinj i Bileća, prognano je 33.000 osoba i uništena 2.071 stambena objekta. Po dostupnim podacima na dubrovačkom području, tokom ratnih operacija poginulo je i 166 rezervista iz Crne Gore”, piše u saopštenju.
Galerija
( Danilo Mihajlović )