Ključne tačke njemačko-francuskog dogovora o eurozoni

Ovo je konačni spisak ključnih tačaka dogovora.

Izmjena Ugovora

Francuska i Njemačka poslaće u srijedu pismo predsjedniku Savjeta Evrope Hermanu Van Rompeju s predlogom da se na ovonedjeljnom samitu EU pokrene procedura za izmjenu Lisabonskog ugovora Unije kako bi se uvela stroža pravila o deficitima država eurozone. Ako na izmjene ugovora ne pristane svih 27 članica EU-a, Berlin i Pariz će insistirati na posebnom ugovoru članica eurozone, koji će biti otvoren za sve koji mu se žele priključiti.

Sarkozi i Merkelova su izjavili da jasnu odluku o tome žele do kraja nedjelje, a nacrt ugovora bi se potom izradio do sredine marta i na kraju bi se krenulo u ratifikaciju. Ovo dvoje političara nijesu spominjali trebaju li o izmjenama ugovora da raspravljaju nacionalni parlamenti, kako je to predviđeno Lisabonskim ugovorom.

Nova budžetska pravila

Izmjenama Lisabonskog ugovora uvele bi se automatske sankcije protiv zemlje koja ne poštuje limit budžetskog manjka od tri posto BDP-a. Sankcije bi se uvele na predlog Evropske komisije, osim ako protiv takve odluke ne glasa većina zemalja članica.

To je suprotno sadašnjoj proceduri po kojoj većina članica mora da glasa za uvođenej sankcija. Usklađeno "zlatno pravilo", koje od vlada traži da uravnoteže budžete u određenom vremenskom roku, trebalo bi da uđe i u ustave svih 17 članica eurozone. Evropski sud pravde odlučivao bi o tome jesu li nacionalna "zlatna pravila" u skladu s evropskim ugovorom, ali ne bi imao ovlašćenje da mijenja ili ukida pojedinačne nacionalne budžete.

Sarkozi i Merkelova za pooštravanje kaznene politike >>>

Zaštita vlasnika obvezica

Sarkozi i Merkel su se dogovorili da se u statutu budućeg evropskog fonda finansijske pomoći, poznatog kao Evropski stabilizacioni mehanizam, jasno navede da je otpis duga privatnih vlasnika obveznica bio jedinstven slučaj.

EU će u budućnosti slijediti načela i procedure MMF-a kako bi obveznice u eurozoni bile jednako sigurne kao i javni dug bilo gdje u svijetu. To znači da je Njemačka odustala od zahtjeva da se u novim obveznicama eksplicitno navede klauzula po kojoj bi privatni vlasnici obveznica mogli da učestvuju u troškovima finansijske pomoći nekoj članici eurozone.

Većinsko glasanje

Francuska i Njemačka predlažu da se sve odluke u Evropskom stabilizacionom fondu (ESM) donose kvalifikovanom većinom, odnosno sa kvotom od 85 posto glasova umjesto dosadašnjeg jednoglasnog odlučivanja.

Merkel je pojasnila da bi se tako spriječilo da jedna zemlja blokira cijelu eurozonu, što se dogodilo kada je Finska poduprla povećanje stabilizacionog fonda eurozone u zamjenu za osiguranja na kredite Grčkoj ili kada je manji partner u vladajućoj koaliciji u Slovačkoj bio protiv povećanja fonda i tako vladi otežao donošenje odluke.

Predložena "supervećina" dala bi velikim zemljama poput Francuske, Njemačke i Italije pravo veta, ali ne i manjim članicama eurozone.

Mjesečni sastanci

Sarkozi je predložio mjesečne sastanke evropskih čelnika sve do kraja krize na kojima bi se razmatrale mjere za postizanje privrednog rasta. Merkel je rekla da bi jedna od tema trebalo da bude i reforma tržišta rada i usklađenost sistema socijalne pomoći.

Evropska centralna banka

Dvoje čelnika potvrdili su dogovor iz Strasbura od 24. novembra o tome da imaju povjerenja u Evropsku centralnu banku, da poštuju njenu nezavisnost i da će se suzdržati od bilo kakvih zahtjeva prema banci vezano za mjere izlaska iz krize.

Obveznice eurozone

Sarkozi i Merkel izričito su odbacili mogućnost izdavanja obveznica eurozone. Sarkozi je rekao da one "ni u kom slučaju nijesu rješenje za krizu" i da bi bilo suludo kada bi Njemačka i Francuska plaćale dugove zemalja koje ne mogu da kontrolišu svoj dug.

( Vijesti online )