Dobrovoljci dobrih djela: Razgovor bolji od dima marihuane
„Dobrovoljci“ dobrih djela znaju da rade „pravu stvar“ i njima sem moralne i društvene satisfakcije ne treba ništa više
Danas u Crnoj Gori postoji veliki broj ljudi koji radi za „dž“. Zbog toga su ulice pune štrajkača koji traže da im poslodavci isplate ono što su zaradili.
Međutim, postoje ljudi koji iz zadovoljstva, iz onog dobrog i plemenitog što postoji u njima, rade za „dž“. Oni su zovu volonteri ili „ljudi dobre volje“.
„Dobrovoljci“ dobrih djela znaju da rade „pravu stvar“ i njima sem moralne i društvene satisfakcije ne treba ništa više.
Zahvaljujući „Psihološkom centru ABC“ jedna Tijana je opet pronašla sebe.
"Život koji živiš zavisi od toka tvojih misli ... Ova rečenica me “natjerala” da vas kontaktiram. A sada zapravo ne znam kako da počnem. Posljednjih par mjeseci primijetila sam alarmantne promjene u raspoloženju, rasuđivanju.
Ma, ne znam iskreno ni kako da napišem. Upadam u depresivna razmišljanja i raščlanjivanje moje ličnosti do najsitnijeg nukleusa. Toliko se fokusiram na to koliko ništa ne vrijedim i ne posjedujem svoje ja.
Zahvaljujući „Psihološkom centru ABC“ jedna Tijana je opet pronašla sebe
Mreža se širi na svaki aspekt moga života i toliko me guši da nisam u stanju ponekad ni da operem zube, a ne da nastavim s normalnim aktivnostima. Rijetko kada mi je dobro. Uglavnom je užasno, toliko da ne mogu da nađem izlaz.
Već sada me, dok ovo pišem, toliko boli glava da imam osjećaj da će da pukne. Ne znam kome da se obratim za pomoć, a ne mogu više da životarim. Vi ste mi jedini izlaz. Molim vas, pomozite mi " napisala je jedna Tijana i poslala NVO “Psihološki centar ABC” iz Nikšića.
Nude mir
Volonteri, koji rade pod nadzorom stručnog lica, odmah su reagovali. Uslijedi su razgovori, savjeti i Tijana je opet “pronašla sebe”.
“Psihološki centar ABC“ osnovan je u martu prošle godine s ciljem zaštite i unapređivanja mentalnog zdravlja u zajednici. Danas će i oni, kao i svi volonteri u svijetu da proslave Međunarodni dan volonterizma.
Zakazali su druženje u jednom lokalu gdje će sumirati ovogodišnje rezultate, iznijeti nove ideje. Obavezna je bijela boja. Valjda zato što je ta boja simbol mira i čistoće a volonteri “Psihološkog centra ABC” upravo to i nude onima koji ih pozovu – mir.
Helena Rosandić
"Posebno ugrožene grupe čije je mentalno zdravlje pod rizikom su školska i studentska populacija, starije osobe, pripadnici manjinskih grupa, osobe izložene traumatskim iskustvom, bilo da je u pitanju razvod, krizni životni ciklus u kojima se pojedinci nalaze" objašnjava psihoterapeut Helena Rosandić, glavni “krivac” što Centar postoji.
Njihove dosadašnje aktivnosti usmjerene su na prevenciju i zaštitu mentalnog zdravlja u populaciji adolescenata i mladih.
"Pošli smo od shvatanja da je period mladalaštva poseban razvojni period koji se karakteriše transformacijama dotadašnje djece u odrasle osobe. Najveći broj adolescenata ovaj period prođe sasvim uspješno i lako, sa nekim kolebanjima u psihičkim stanjima, ponašanju i psihosocijalnom funkcionisanju.
Međutim, za pojedine adolescente to je i rizičan period koji može potencirati ili uzrokovati neke psihološke probleme i neku, za ovaj period, specifičnu psihopatologiju" kaže Rosandić koja je magistar kliničke psihologije.
Razgovor efektniji od dima marihuane
Prema njihovim istraživanjima, iz godine u godinu sve je veći broj mladih koji imaju psihološke probleme ili manifestuju određenu, za ovaj uzrast, specifičnu psihopatologiju.
"Pušim marihuanu samo zbog njenog djelovanja, a ne da budem u trendu ili zato što to rade drugi. Nikada nisam pušio zbog pritiska vršnjaka.
Pušim zato što mi ona pomaže da pobjegnem od straha. Ne mogu da podnesem kada se crvenim u svakoj situaciji, bilo da odgovaram za ocjenu ili da se udvaram djevojci koja mi se dopada" požalio se šesnaestogodišnji Vlado.
Zahvaljujući volonterima Centra, Vlado više ne crveni, a marihuana nije više najbolje sredstvo za bijeg od straha. Razgovor s ljudima koji su spremni i znaju da pomognu djeluje mnogo efikasnije od dima marihuane.
"Među psihološkim problemima najčešće su različite teškoće adolescentnog procesa koncentrisane oko formiranja stabilnog i definitivnog identiteta.
Najčešće psihopatološke manifestacije su depresivna stanja, uključujući i samoubistvo, i poremećaji ponašanja, poput zloupotrebe psihoaktivnih supstanci i delinkventno ponašanje", kaže Rosandić.
Biraj razumno
Ovih dana navršava se godina od kada je Centar pokrenuo program “Prevencija bolesti zavisnoti i autodestruktivnog ponašanja kod mladih – Biraj razumno”, podržan od strane Vlade Crne Gore.
"Sproveli smo istraživanje u populaciji adolescenata i mladih, s ciljem akcentovanja zatečenog stanja, koja se tiču navika, interesovanja i uspjeha u školi, upotrebe, korišćenja i stavova u vezi s konzumiranjem psihoaktivnih supstanci, stavova u vezi s adiktivnim ponašanjem i pitanja u vezi s iskrenošću u toku testiranja.
Uspostavili smo saradnju sa NVO “Djeca prije svega” i zajedno s njima učestvovali na tri seminara za obuku profesionalaca i volontera za rad na savjetodavnoj liniji za djecu.
Učestvovali smo na regionalnoj konferenciji profesionalaca i volontera koji rade na dječijoj liniji i organizovali smo psihološku radionicu u Gimnaziji ‘Stojan Cerović’”", samo su neke od aktivnosti koje je Rosandić pobrojala.
Obučeni volonteri, studenti psihologije i diplomirani psiholozi, dežuraju u savjetovalištu i pružaju savjete onima kojima je pomoć potrebna a koji se ne ustežu da tu pomoć i potraže.
"Do sada nam se za savjet obratilo 38 osoba, što nije zanemarljiv broj ako se ima u vidu naše kratko postojanje. Od novembra sprovodimo novi projekat “Pokreni promjene”, koji je podržala Opština Nikšić, i zahvaljujući toj podršci s radom je počela grupna psihoterapija.
Namjeravamo da nastavimo s projektom “Biraj razumno” i da pokrenemo novi koji će se baviti zaštitom i unapređivanjem mentalnog zdravlja osoba treće životne dobi" najavila je Rosandić i dodala da se najbolje osjećaju kada im oni koji su od njih tražili pomoć pošalju poruku da je sada sve u redu i da su uspjeli, zahvaljujući razgovoru s njima i savjetima koje su dobili, da riješe probleme.
Volonter svaki treći čovjek u svijetu
Vjeruje se, a pojedini egipatski zapisi to i potvrđuju, da je oblik filantropije, sličan volontiranju, postojao i 4.000 godina prije nove ere.
Od tada se volonterizam javlja u raznim oblicima. Krajem Prvog svjetskog rata 1920. godine prvi put se sreće organizovani pristup volontiranju u selu Esnes u Francuskoj, nadomak Verdena, gdje je održan prvi međunarodni volonterski kamp.
Tada su grupe mladih iz Francuske i Njemačke, zemalja koje su u ratu bile na suprotnim stranama, obnovile naselje.
Generalna skupština UN je 1985. godine 5. decembar proglasila Međunarodnim danom volontera kao podsjećanje na dan kada je 1970. godine stvoren Program UN za volontere.
Bugarska je zemlja s najmanjim brojem volontera u svijetu - svega pet odsto ljudi volontira u toj zemlji
Od 1970. godine preko 50.000 volontera Ujedinjenih nacija je radilo projekte u 140 zemalja u razvoju, a Evropska komisija je 2011. proglasila godinom volonterizma s ciljem povećanja ovakve vrste rada i jačanja svijesti o njegovoj vrijednosti.
U Evropi volontira preko 100.000 ljudi. Rezultati globalne studije „Glas ljudi“, koja je 2008. godine sprovela istraživanje u 56 zemalja (Crna Gora nije bila uključena u istraživanje) i kada je ispitano preko 60.000 ljudi pokazali su da je gotovo svaki treći čovjek u svijetu u proteklih 12 mjeseci obavljao neki volonterski rad.
Najviše volontera u svijetu ima u Norveškoj, čak 57 odsto, zatim Luksemburgu, 55 odsto, i Kamerunu 53 odsto.
Što se regiona tiče prednjači Bosna i Hercegovina sa 22 odsto onih koji su radili za neku neprofitnu organizaciju bez nadoknade ili plate, Srbija je druga u regionu po broju volontera, sa 16 odsto.
Bugarska je zemlja s najmanjim brojem volontera u svijetu - svega pet odsto ljudi volontira u toj zemlji.
Galerija
( Svetlana Mandić )