Bojanu i Skadarsko jezero ugrožavaju klimatske promjene i otpadne vode

Smjenjivanje sušnih perioda i poplavnih talasa, ulivanje otpadnih voda i neregulisanje toka Bojane, najveći su problemi basena Skadarskog jezera.

To je ocijenjeno na okruglom stolu "Biodiverzitet Skadarskog jezera i rijeke Bojane", koji je NVO "Green Home" organizovao u okviru inicijative "Proslava Dana Drimskog sliva".

Naglašavajući da se radi o veoma važnom rječnom basenu koji prolazi kroz pet zemalja, Grčku, Makedoniju, Albaniju, Kosovo i Crnu Goru i koji obuhvata oko 19.700 kvadratnih kilometara, direktorica "Green Homea" Nataša Kovačević kazala je da na tom području živi oko 1,5 miliona ljudi koji se bave različitim aktivnostima i zavise od vode.

"Ti podaci govore da se tim rječnim sistemom mora upravljati vrlo pažljivo i integrisano, a posebno ako se uzme u obzir ako se na tom području nalazi veliki i raznovrstan biljni i životinjski svijet. Usljed klimatskih promjena i ekstremnih klimatskih uslova često dolazi i do sušnih perioda i do velikih poplava. Veliki je problem sa otpadnim vodama i smatra se da baš dio Bojane spada u neke od najzagađenijih u Crnoj Gori. Tu je i problem odlaganja industrijskog i građevinskog otpada, a jedan od najvećih problema je i sama regulacija rijeke Bojane o čemu se dosta govorilo prethodnih godina", kazala je Kovačevićeva.

Generalna direktorica Direktorata za životnu sredinu u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Ivana Vojinović, navela je da Skadarsko jezero nije dovoljno istraženo, posebno u dijelu koji se tiče životinjskog svijeta.

"Skadarsko jezero je najveće u Jugoistočnoj Evropi i dugačko je čak 50 kilometara. U pitanju je ekosistem od izuzetne važnosti i u prirodnom i u ekonomskom smislu. Tamo se može naći čak 280 ptičjih vrsta, što je više od 50 odsto od ukupnog broja vrsta u Evropi. Veliki broj tih vrsta su ugrožene, prorijeđene ili endemične. Jezero je jedno od pet najvažnijih zimskih staništa za ptice u Evropi. I pored toga što predstavlja značajno stanište za životinje, to još nije u značajnoj mjeri istraženo”, kazala je Vojinovićeva.

Ona je navela da je jezero preko Bojane povezano sa Jadranskim morem, a na njegovo stanje najviše utiče dotok vode iz Morače od čak 60 odsto, ali da u nepovoljnim uslovima, usljed obimnih padavina, na vodostaj utiče i dotok vode iz Drima.

"Preveliki dotok iz te dvije rijeke utiče na poplavne talase, tako da se poplave smatraju velikom prijetnjom ne samo za ljude i domaćinstva, već i za biljni i životinjski svijet i nanose ogromne materijalne štete. Primjer su poplave iz 2010. i 2011. One su ukazale na značaj bolje regulacije obje rijeke što je zadatak Crne Gore i Albanije, država na čijim se teritorijama nalaze", kazala je Vojinovićeva.

Ona je podsjetila da je Crna Gora, u saradnji sa drugim državama, uz podršku Njemačke organizacije za međunarodnu pomoć (GIZ), na pragu realizacije treće faze projekta "Održivo upravljanje Skadarskim, Prespanskim i Ohridskiom jezerom".

"Po prvi put nakon 40 godina smo došli do procjene riblje faune i ribarstva u Skadarskom jezeru. To su koraci koji zahtijevaju nadgradnju. U toku je i izrada novog prostornog plana područja posebne namjene za Skadarsko jezero", kazala je Vojinovićeva.

Sead Hadžiablahović iz Agencije za zaštitu prirode i životne sredine naveo je da samo u granicama Nacionalnog parka bitiše 1.396 taksona (vrsta), koji su razvrstani u 588 rodova i 131 familiju, a konstatovano je 40 endemičnih taksona i 42 subendemična. Od 1.396 vrsta, kako je kazao, 50 je zaštećeno na nacionalnom ili međunarodnom nivou.

( Dejan Peruničić )