Britanija protjerala ambasadora Irana

London će podržati embargo na uvoz nafte iz Irana nakon pogoršanja odnosa između dvije zemlje, kazao je Rojtersu jedan diplomatski izvor, dok je Francuska pokušavala da unutar EU izdejstvuje podršku za nove sankcije.

Britanija je zatvorila iransku ambasadu u Londonu i protjerala sve njeno osoblje, obrazloživši da se napad na britansku diplomatsku misiju u Teheranu nije mogao desiti bez određenog stepena saglasnosti iranskih vlasti.

„Sada kada je Britanija zahladnila diplomatske odnose sa Iranom, podržaće oštrije sankcije... i vjerovatno će te sankcije uvesti unilateralno ili zajedno sa Francuskom i Njemačkom“, naveo je Rojtersov izvor.

London će najvjerovatnije podržati francuski poziv da nametnu „sankcije koje bi paralisale režim“. Zabrana saradnje između britanskih finansijskih institucija sa Iranom i njegovom centralnom bankom na snazi je od prošle nedjelje. Američkim sankcijama je već zabranjen uvoz iz Irana.

Britanski šef diplomatije Vilijem Hejg saopštio je da britanska ambasada zatvorena, a osoblje evakuisano nakon napada demonstranata koji su u utorak provalili kroz kapiju, demolirali kancelarije i zapalili britanske zastave protestujući protiv sankcija koje je Britanija uvela protiv vlade u Teheranu.

„Iransko predstavništvo je obaviješteno da zahtijevamo momentalno zatvaranje iranske ambasade u Londonu i da cjelokupno iransko diplomatsko osoblje mora napustiti Britaniju u roku od 48 sati“, kazao je Hejg u parlamentu.

Najgora kriza od obnavljanja odnosa

Iran smatra da je britanska odluka o zatvaranju ambasade „brzopleta“ i da će izazvati dalju osvetu, prenijela je državna televizija izjavu portparola vlade.

Hejg je kazao da je „nerealno“ misliti da iranske vlasti nisu mogle zaštititi britansku ambasadu ili da se napad desio bez „određenog stepena saglasnosti režima“.

On je dodao da su iranski ambasadori širom EU pozvani kako bi im se uputio oštar protest zbog ovog incidenta. Rojters je naveo da je njemačko ministarstvo spoljnih poslova opozvalo svog ambasadora u Teheranu zbog konsultacija u vezi sa napadom na ambasadu Britanije.

Ovo je najgora kriza između Britanije i Irana otkako su dvije zemlje obnovile odnose 1999, deset godina nakon fatve ajatolaha Ruholaha Homeinija kojom je naredio smrtnu kaznu za Salmana Ruždija, engleskog pisca indijskog porijekla, zbog njegove knjige „Satanski stihovi“.

Imajući u vidu zauzimanje američke ambasade u Teheranu 1979, kada su radikalni studenti držali 52 američka taoca 444 dana, Britanija je sačekala da dvadesetak članova njenog diplomatskog osoblja napusti zemlju, pa je tek onda objavila svoj potez.

Iran žali zbog neprihvatljivog ponašanja

Iako iranska policija u početku nije spriječila demonstrante da sruše kapije ambasade, kasnije je ispalila suzavac da ih rastjera i iz ruku demonstranata oslobodila je šest Britanaca.

Iranski šef diplomatije je izrazio žaljenje zbog „neprihvatljivog ponašanja nekolicine demonstranata“.

Demonstranti su odgovorili da su „tražili odgovor na zavjere i zlobu ove stare lisice“ i da ministarstvo inostranih poslova ne treba da žrtvuje „nacionalne ciljeve zbog diplomatskih i političkih odnosa“.

Napad demonstranata na ambasadu pokazuje sve dublji jaz unutar iranske vladajuće elite oko toga kako da se izađe na kraj sa sve većim međunarodnim pritiskom dok sankcije uzimaju svoj danak ionako stagnirajućoj privredi.

Čini se da je protest potez konzervativaca koji dominiraju parlamentom da natjeraju predsjednika Mahmuda Ahmadinedžada da obrati pažnju na njihov zahtjev za protjerivanjem britanskog ambasadora.

Ahmadinedžad i njegovi ministri nisu pokazali volju za kompromisom oko prekida nuklearnih aktivnosti Irana, ali su tražili da se pregovori ostave otvoreni kako bi ograničili učinak sankcija.

( Danka Vraneš Redžić )