Zašto nisu dostupne informacije o trošenju novca iz tekuće budžetske rezerve?
Činjenica da su gotovo sve odluke Generalnog sekretarijata Vlade i Komisije za raspodjelu sredstava budžetske rezerve proglašene tajnom, navodi na sumnju o zloupotrebi sume od oko 20 miliona eura godišnje
U godini neposredno pred predsjedničke i lokalne izbore, tačnije od maja 2017. do maja ove godine, Vlada je za 144 pravna lica u Crnoj Gori izdvojila 12.750.000 eura iz tekuće budžetske rezerve. Zbog toga, ali i sličnih ranijih raspodjela, nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović više puta je tražio detaljan uvid u raspodjelu novca.
"Dobio sam u najvećem dijelu zatamnjeni papir i objašnjenje da je tajna kojim pravnim licima se ova sredstva dodjeljuju", kaže Damjanović.
Podatke o firmama koje je Vlada finansijski pomogla tražio je i od Državne revizorske institucije.
"Apsolutno nisam dobio odgovor od DRI, što svjedoči da je i ta institucija posljednjih godina potpuno zarobljena u političkom smislu. I ranije je bilo tih zloupotreba, ali nikad kao u ove dvije godine u ovoj Vladi i to svjedoči o jednoj generalnoj netransparentnosti, tajnovitosti koja se iz ANB-a i rukovođenja njom prenijela na rukovođenje Vladom", navodi Damjanović.
Prema podacima Ministarstva finansija, tekuća rezerva za 2018. planirana je u iznosu od 12,5 miliona, a rebalansom budžeta nakon izbora, u julu ove godine, uvećana je na gotovo 30 miliona eura.
To je, kaže Damjanović, do sada najveći iznos tekuće rezerve u odnosu na budžet, čime se obesmišljava njena namjena.
"A koje mogu da služe, po mojoj ocjeni i procjeni, i u političke svrhe, odnosno za kupovinu glasova na posredan način", ističe Damjanović.
Na sumnju u zloupotrebu novca iz tekuće rezerve ukazuje i potpredsjednik Vlade izbornog povjerenja, Milorad Vujović. On kaže da su Komisija za raspodjelu sredstava iz rezerve, i uži Vladin kabinet, za mandata privremene Vlade 2016. gotovo obustavili raspodjelu 14 miliona eura koje su imali na raspolaganju.
"Taj period prati upravo neaktivnost u dijelu raspodjele sredstava budžetske rezerve, što je vjerovatno doprinijelo naše prisustvo, naše živo interesovanje i razmatranje pojedinačnih slučajeva, jer smo došli u mogućnost da pogledamo cjelokupne činjenice", kaže Vujović.
U prošloj godini Vlada je iz tekuće budžetske rezerve građanima isplatila oko 2,5 miliona eura za poboljšanje njihove materijalne situacije, i milion za liječenje i školovanje. I ove odluke, kao i gotovo sve aktivnosti Vladine Komisije i Generalnog sekretarijata, proglašene su tajnom. Ova Vlada je, zaključuje Vujović, svjesno onemogućila uvid u trošenje novca građana.
"Izmijenila zakonsku regulativu i dodatno onemogućila pristup podacima koji su od interesa za građane, a Zakonom o parničnom postupku onemogućila građanima da nesmetano da ulaze u sporove sa samom državom. Jednostavno, dolazi se do toga da građanin Crne Gore ne smije ništa da pita, ništa da zna i ne smije voditi sudske sporove protiv države", ističe Vujović.
Iz Generalnog sekretarijata Vlade, koji prema podacima Ministarstva finansija ove godine na raspolaganju ima oko sedam miliona eura, TV Vijesti nije dobila odgovor koliko su novca za liječenje, školovanje i poboljšanje materijalne situacije građana isplatili u 2018, pošto je to njihova nadležnost , kao i da li su odluke dostupne javnosti.
Odgovori na pitanja proslijeđena Vladinom birou za odnose sa javnošću, na koja je o transparentnosti podjele novca iz tekuće budžetske rezerve trebalo da odgovori nadležna Komisija, takođe su izostali nekon višednevnog čekanja.
Više detalja o ovoj temi možete čuti u magazinu "Via EU" koji se emituje u srijedu u 21 sat na TV Vijesti.
( Matija Otašević )