Dok sam ronio, čujem odjednom Bum! Podvodne eksplozije...

Procjene govore da je 80 odsto crnogorskog tržišta ribom neformalno i da je opravdan strah da je prostor za ilegalne aktivnosti širok, upozorava ekolog Brino Šarl Oeks.

Nakadašnji ekspert Svjetskog fonda za prirodu (WWF) koji je do skora bio angažovan u Delegaciji EU u Podgorici, kazao je “Vijestima” da u Crnoj Gori ne postoji statistika u vezi s nezakonitim ribolovom, ali da su i podaci o "legalnom" ribolovu veoma rijetki i nepotpuni.

Dok sam uživao u svom ronilačkom iskustvu, uprkos tome da ne postoji vidljivih riba, iznenada sam doživio šok. Bum! ... Podvodne eksplozije

Oesk takve tvrdnje ilustruje svojim prošlogodišnjim iskustvom sa Crnogorskog primorja.

"Iako nijesam turista ovdje u Crnoj Gori, očekivao sam uživanje u obali prošlog ljeta. Tako sam u Budvi kupio opremu potrebnu za ronjenje i posmatranje riba. Međutim, na moje iznenađenje, kad sam pitao prodavca koje je najbolje mjesto za posmatranje riba, njegov odgovor je bio jasan: "Nećete naći ribu ovdje, moji zemljaci idu na pecanje s Nobelovom nagradom".

Ipak, istog dana sam krenuo na avanturu ronjenja u Sutomoru. Dok sam uživao u svom ronilačkom iskustvu, uprkos tome da ne postoji vidljivih riba, iznenada sam doživio šok. Bum! ... Podvodne eksplozije. Dinamit se koristi kao metoda ilegalnog ribarenja. Tako je završio moj jednodnevni izlet u vodi", kazao je Oeks.

Iako su zaštićeni, restorani su puni prstaca

Širu i podjednako simptomatičnu sliku alarmantne situacije sa ilegalnim ribarenjem, nastavlja on, može dati i priča o prstacima.

Podsjeća da su prstaci zaštićeni, a berba koja podrazumijeva uništavanje stijene "domaćina" dinamitom strogo je zabranjeno u svim zemljama EU.

"Nažalost, prstaci se mogu naći u restoranima duž istočne obale Jadrana. U Kopru u Sloveniji ća vam reći da dolaze iz Hrvatske. U Hrvatskoj će vam reći da dolaze iz Neuma u Bosni i Hercegovini. Naravno, prstaci koji se služe u Neumu bi trebalo biti crnogorski. U Crnoj Gori možete čuti ugostitelja kako s ponosom najavljuje kvalitet svježeg domaćeg proizvoda", kazao je Oeks.

Četiri inspektora za ilegalce

On dodaje da ne postoji statistika u Crnoj Gori u vezi s nezakonitim ribolovom, dok u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva, vodoprivrede i šumarstva rade ukupno četiri inspektora zadužena za obavljanje provjera ilegalnog ribolova.

Dokaz premalo nacionalnog napora u borbi protiv nezakonitog ribolova sagovornik "Vijesti" vidi i u nacionalnom izvještaju za 2008. godinu, gdje nema nijedne pritužbe, nijedna mreža nije zaplijenjena, nijedna kazna nije izrečena za nezakonito ribaranje, uključujući i o ono dinamitom.

Ne samo da bi vlasti trebalo kriviti za nezakoniti ribolov, već i pojednici kao konzumenti, mediji, civilno društvo, nevladine organizacije i međunarodna zajednica imaju svoj dio odgovornosti

"Štaviše, statistika 'legalnog' ribolova je veoma rijetka i u većini nepotpuna", dodaje on.

Smatra da svi dijele odgovornost zbog upotrebe dinamita u ribolovu, kao oružja za masovno uništenje (WMD) na Crnogorskoom primorju.

"Ne samo da bi vlasti trebalo kriviti za nezakoniti ribolov, već i pojednici kao konzumenti, mediji, civilno društvo, nevladine organizacije i međunarodna zajednica imaju svoj dio odgovornosti", dodaje on.

Projekti koji su u toku, sa Evropskom unijom kao partnerom i donatorom, uskoro bi trebalo da otvore put za rješenje tog problema.

"Vrijeme je da istočna obala Jadrana prestane da bude "ničija zemlja" a istočno primoje bi trebalo prestati da bude "more bez riba", kazao je Oeks, dodajući da će to biti nužan uslov za razvoj prave, koherentne i efikasne politike u korist zaštite životne sredine.

Registrovano samo 120 ribara

Oeks kaze da kompilacija različitih izvora - Nacionalni strategijski izvještaj za 2009. godinu, Statistički godišnjak Monstata - otkriva zanimljivu sliku o proizvodnji ribe i tržištu u Crnoj Gori. Svega oko 120 ribara je registrovano, od čega se oko 20 mogu svrstati u industrijsku proizvodnju.

“Sa skoro jednakom količinom uvezene i izvezene ribe, oko 600.000 tona pojedinačno, postaje jasno da je nacionalno tržište ribom veoma malo. Štaviše, to se vjerovatno odnosi na potrošnju turista. Ta pretpostavka je potvrđena kada se zna da je najveća nacionalna pijaca sa ribom u Baru otvorena samo tokom vikenda, dodaje Oeks.

Prema njemu, posljednja i važna činjenica koju treba pomenuti: 80 odsto domaćeg tržišta je neformalno.

"Uz tako velik udio neformalnog tržišta, možemo samo biti u strahu da će prostor za legalne aktivnosti biti širok. Trebalo bi svi to da imamo na umu kada jedemo naš riblji obrok u restoranu na Crnogorskom primorju. Svjesni toga, u najboljem slučaju tada uživamo u smrznutoj uvoznoj ribi, a u najgorem slučaju smo na večeri sa ribom sa Nobelovom nagradom", zaključuje Oeks.

( Dušica Tomović )