U Crnoj Gori tužioci pritiskaju novinare da odaju izvore
Šefica deska za Balkan u organizaciji Reporteri bez granica Polin Ades Mevel u razgovoru za "Vijesti" ocijenila da erozija demokratije slabi profesionalno novinarstvo
U sistemu u kojem lažne informacije kruže brže nego istinite vijesti, odbrana novinarstva zahtijeva preokret takvog trenda davanjem stvarne prednosti proizvođačima pouzdanih vijesti i informacija, kakav god bio njihov status.
To je poruka šefice deska za Balkan u Reporterima bez granica (RSF) Polin Ades Mevel povodom 3. maja – Svjetskog dana slobode štampe.
Jedan od najvećih problema za novinare u prošloj i ovoj godini je, tvrdi, i to što otvoreno neprijateljstvo prema medijima od strane političkih vođa nije više karakteristično samo za autoritarne režime, već se sličan govor mržnje premjestio i u demokratske zemlje.
Ona smatra da Crna Gora nije do kraja riješila nijedan fizički napad na novinare, te da autocenzura i bezbjednost nastavljaju da budu najveći izazovi.
Ades Mevel za “Vijesti” govori o posljednjem Indexu RSF-a o slobodi štampe, novinarskoj situaciji i izazovima te profesije u svijetu, medisjkoj situaciji i problemima u Crnoj Gori i regionu, kao i zašto je naša zemlja napredovala u ovogodišnjem izvještaju te organizacije.
Koja bi bila Vaša poruka za novinare širom svijeta za ovogodišnji praznik naše profesije – Svjetski dan slobode štampe?
Prema godišnjem izvještaju Reportera bez granica, 65 novinara u svijetu ubijeno je 2017. godine. Dok je to najniža brojka u posljednjoj deceniji, više od 30 novinara ubijeno je do sada u 2018. godini, što je čini potencijalno najsmrtonosnijom po novinare u ovoj deceniji. Naš posljednji index pokazao je da je 2017. godina bila teška, ponavljaju se fizički napadi na novinare, a autoritarni režimi i njihove vođe nijesu bili jedini koji su ispoljavali neprijateljstvo prema medijima. U takvom kontekstu poruka naše organizacije bi bila da je borba za novinarstvo i slobodu informisanja još važnija.
Šta nam ukratko možete kazati o rezultatima posljednjeg Svjetskog indexa slobode štampe u svijetu? Da li je sloboda štampe bila veća ili manja prošle godine? Šta su danas najveći izazovi za novinare?
Klima mržnje je znatno vidljivija u ovom Indeksu, koji ocjenjuje nivo slobode štampe u 180 država svake godine. Neprijateljstvo prema medijima od strane političkih lidera nije više ograničeno na autoritarne države kao što su Turska (pala za dva mjesta na 157) i Egipat (161. mjesto), gdje je “mediofobija” trenutno toliko duboka da se novinari redovno optužuju za terorizam i svi koji ne ponude lojalnost arbitrarno se šalju u zatvor. Sve veći broj demokratski izabranih lidera ne vidi više medije kao esencijalni temelj demokratije, već kao suparnika prema kojem otvoreno pokazuju svoje suparništvo.
Da li ste upoznati sa medijskom situacijom u Crnoj Gori? Šta su, po Vašem mišljenju, najveći izazovi za naše novinare i medije?
Nijedan fizički napad na novinare, koji se dogodio prethodne godine, nije kažnjen 2017. godine. U nekim slučajevima, tužioci su takođe pritiskali novinare kako bi otkrili svoje izvore. Autocenzura i bezbjednost nastavljaju da budu najveći izazovi za Crnu Goru.
Novinari su i dalje pod pritiskom vladajućih krugova, kao u slučaju Vladimira Otaševića, kojem je prijetio brat crnogorskog premijera. U brojnim slučajevima, tužioci su pritiskali novinare da otkriju svoje izvore.
I naravno, kao najveći problem u vašoj državi smatramo aktuelni slučaj renomiranog istraživačkog novinara čijem suđenju nikada da dođe kraj.
Jovo Martinović, osumnjičen za navodno dilovanje marihuane, pušten je iz zatvora početkom 2017. godine. Martinović je, međutim, i dalje predmet maratonskog sudskog procesa i njegovo kretanje je ograničeno s obzirom ana to da se redovno mora javljati policiji. On je odbacio optužbe, istakavši da je bio u kontaktu sa dilerima marihuane samo zbog TV dokumentarca na kojem je radio. Njegova gruba i neopravdana kazna očigledno proizlazi iz njegovog rada kao istraživačkog novinara. Mišljenje RSF-a je da u tom slučaju postoje očigledne opstrukcije u procesu od strane Specijalnog državnog tužilaštva. Najnečuveniji primjer bilo je odbijanje pristupa dokumentima u njegovom slučaju dok RSF, Komitet za zaštitu novinara (CPJ) i Čuvari ljudskih prava (HRW) nijesu poslali zajedničko pismo crnogorskom premijeru krajem septembra 2016. iako je optužnica podignuta još 8. aprila…
Zbog čega je Crna Gora napredovala za dva mjesta na posljednjem Svjetskom indeksu slobode štampe? Zašto smo među posljednjim državama u regionu?
Crna Gora se popela na listi nakon što su druge države pale na Indexu slobode štampe. Naš indeks takođe uključuje neke mehaničke efekte, a situacija se u vašem regionu generalno pogoršava. Ali, Crnoj Gori još uvijek ne ide loše kao Srbiji ove godine, iako je među veoma nisko rangiranim državama na našem indeksu.
Nastavljeni ekonomski pritisci na medije
Druga pitanja za zabrinutost su:
Kleveta je u Crnoj Gori dekriminalizovana 2011. godine, ali su česte tužbe protiv nezavisnih novinara i medija.
Nastavljeni su ekonomski pritisci na nezavisne medije. Sudeći prema izvještajima nezavisnih organizacija, većina državnih institucija oglašava se u medijima bliskim vlasti.
Nastavljena je i kampanja protiv nezavisnih medija i novinara od strane crnogorskih vladajućih figura i njima bliskih medija.
Sloboda medija za bolje društvo
Sloboda medija omogućava objektivno informisanje neophodno za opstanak demokratskog društva, ocijenili su juče iz civilnog sektora i Sindikata medija.
Ombusman Šućko Baković poručio je da su nezavisni, kritički i slobodni mediji oduvijek bili jedan od preduslova koji omogućava društvu da se razvija i demokratski napreduje.
Iz HRA poručuju da su slobodni novinari - bezbjedni novinari, dok u CGO smatraju da je vlast u Crnoj Gori odgovorna za urušavanje slobode medija.
Iz Sindikata medija poručuju da se ekonomski položaj zaposlenih u medijima u Crnoj Gori u odnosu na prošlu godinu pogoršao.
( Ivan čađenović )