Venecuela vraća 211 tona zlatnih rezervi iz Evrope
Prevođenje deviznih rezervi iz Evrope i SAD u te zemlje doprinijeće "ozdravljenju" resursa Venecuele "pred sve bližom svjetskom kapitalističkom krizom"
Vlada predsjednika Venecuele Uga Čaveza otpočela je repatrijaciju venecuelanskih rezervi zlata iz evropskih banaka, a prva pošiljka je već pristigla avionom iz Pariza.
Predsjednik centralne banke te južnoameričke zemlje Nelson Merentes je izjavio da je zlato vraćeno iz nekoliko evropskih zemalja, ali nije precizirao iz kojih i koliki je obim te prve partije. On takođe nije rekao do kada će biti prevezene sve zlatne poluge.
Merenters je ukazao da se zlato nalazilo u inostranstvu od pred kraj 80-ih godina prošlog vijeka kao garancija za zajmove koje je prethodna vlada uzela od Međunarodnog monetarnog fonda.
To zlato, vraćeno u Venecuelu, biće sada "garancija" za zemlju, rekao je Merentes.
Očekuje se da će ukupno biti vraćeno više od 160 tona zlata u vrijednosti od 11 milijardi dolara.
Izvor u vladi te zemlje koji je učestvovao u prevozu prve partije rekao je za agenciju Rojters da će zlato u polugama biti transportovano u Venecuelu avionskim letovima do kraja godine i da ukupna cijena te operacije neće premašiti devet milijardi dolara.
Poluge iz prve partije su istovarene na aerodromu u Karakasu uz vojno obezbjeđenje i upućene u trezor centralne banke. Kolonu su duž puta pozdravili građani Karakasa, slaveći povraćaj zlata u domovinu i skandirajući predsjedniku Čavezu.
Predsjednik Čavez je u avgustu izjavio da namjerava da vrati u zemlju više od 211 tona zlatnih rezervi koje se čuvaju u inostranim bankama. On je takođe ukazao da Venecuela planira da smjesti svoje devizne rezerve u "prijateljske" zemlje, kao što su Brazil, Kina i Rusija.
Prevođenje deviznih rezervi iz Evrope i SAD u te zemlje doprinijeće "ozdravljenju" resursa Venecuele "pred sve bližom svjetskom kapitalističkom krizom", smatra Čavez.
Venecuela je na dan 8. avgusta 2011. raspolagala sa 365 tona rezervi zlata u vrijednosti 18,349 milijardi dolara (od čega se u inostranstvu nalazilo 57,78 odsto).
Operativne devizne rezerve zemlje su tada dostizale 6,285 milijardi dolara, od kojih se 59,17 odsto nalazilo u švajcarskim bankama, 17,9 odsto u britanskim, 11,31 odsto u bankama SAD i 6,48 odsto u francuskim.
( Tanjug )