U Crnoj Gori evidentirano 323 djece koja prose
Istraživanje je urađeno kroz upitnike, razgovore sa djecom kao i u saradnji sa Upravom policije i centrima za socijalni rad
U Crnoj Gori su prošle godine evidentirane 323 maloljetne osobe koje prose a jačanje stručnih kapaciteta i osnaživanje nadležninh institucija pomogle bi u borbi protiv te pojave, ocijenjeno je na današnjem Odboru za ljudska prava i slobode. Odbor je podržao danas jednoglasno Izvještaj, koji, prema riječima zamjenika Ombudsmana za dječja prava, Nevenke Stanković ukazuje na problem koji je evidentan u društvu. "Akcenat u Izvještaju je na zaštiti djece od svih oblika iskorišćavanja a u prvom redu od ekonomskog. Njima su time povrijeđena brojna prava", kazala je ona. Izvještajem su, kako je nevela, pokušali da utvrde koliko je prosjačenje rasprostranjeno i koje se mjere preduzimaju kako bi se ta pojava suzbila. Prema podacima koje je Stanković saopštila, u Crnoj Gori su u prošloj godini evidentirane 323 osobe uzrasta od deset do 16 godina koje prose. Istraživanje je urađeno kroz upitnike, razgovore sa djecom kao i u saradnji sa Upravom policije i centrima za socijalni rad.
Djeca na ulicama najosjetljivija kategorija
Uprava policije je, navela je Stanković, saopštila da djeca koja prose nijesu državlajni Crne Gore. Stanković smatra da je postojeća zakonska regulativa problematična zbog sankcija koje su predviđene zbog prosjačenja.
"Svi treba nešto da učine kako bi se ovaj problem riješio a i da se u kontinuitetu ukaže na štetnost prosjačenja", rekla je Stanković, ukazujući da bi tako djeca mogla biti izložena opasnosti trgovine ljudima. Šef Kancelarije za borbu protiv trgovine ljudima Zoran Ulama rekao je da su djeca na ulicama najosjetljivija kategorija. "Djeca na ulici otvaraju vrata trgovini ljudima. Njihovim roditeljima moramo pojasniti da je njima škola budućnost a ne prosječenje", kazao je on.
Ulama smatra da bi jačanje stručnih kapaciteta, osnaživanje nadležninh institucija kao i regionalna saradnja pomogle u borbi protiv te pojave.
Prosjačenje povezati sa trgovinom ljudi
Predsjednik Odbora, Đorđe Pinjatić, najavio je da će prvog decembra ispred Skupštine, kao doprinos u borbi protiv prosjačenja, biti postavljen bilbord sa natpisom Naučimo ih nešto drugo. Koča Pavlović iz Pokreta za promjene, ne smatra da bi problem prosjačenja nužno trebalo povezivati sa trgovinom ljudima. Problem prosjačenja, dodao je, ukazuje na kakve probleme se suočava RAE populacija.
"Koja je starost djece? Ovo što se navodi u Izještaju je pretpostavka"Nataša Vuković iz Socijalističke narodne partije kazala je da je izvještaj dobar, »ali stanje je daleko od dobrog i ovo nije pravi pokazatelj«. Ona ne vjeruje da je tačan broj djece koji prose naveden u Izvještaju. "Koja je starost djece? Ovo što se navodi u Izještaju je pretpostavka. Takođe, nemamo informaciju o tome koliko je povratnika među njima", ukazala je ona.
U Beranama i Andrijevici nema prosjačenja?
U Izvještaju se navodi da policija u Beranama i Andrijevici nije niti jedan slučaj prosjačenja prijavila.
"To je odraz koliko su radili. I nije tačna konstatcija da najviše prose djeca koja nijesu iz Crne Gore", rekla je Vuković.
Ona je saglasna da ne treba kažnajvati djecu novčano. "Ova djeca se ne smiju smatrati delikventima". Šefkija Murić iz Demokratske partije socijalista smatara da bi morao postojati centar ili prihvatilište za djecu koja na ulici borave i prose. Ervin Spahić iz Socijaldemokratske partije zamjerio je što u Izvještaju nema evidencije onih koji prose. "O toj problematici se ne može govoriti bez relevantnih podataka. Ako je policija za godinu identifikovala samo jedan slučaj, znači da prosjačenja nema uopšte", kazao je on.
"Ako ne spriječimo prosjačenje, to će postati zanat"
On smatra da se mora učiniti sve da bi se prosjačenje spriječilo.
"Ako ne spriječimo prosjačenje, to će postati zanat. Ako je malo onih koji prose na sjeveru, kao što su podaci pokazali, to znači da nemaju od koga da traće novac. Takvo je stanje na sjeveru", rekao je Spahić. Ljerka Dragičević iz Hrvatske građanske inicijative smatra da je Izvještaj pikazao da centri za socijalni rad ne rade dobro svoj posao. "Ne može biti da je u Budvi prošle godine bilo nezabilježenih slučajeva prosjačenja. Tamo prose 24 sata, 12 mjeseci godišnje", kazala je ona.
Galerija
( Mina )