Kako je Gondvana stvorila Indiju, Australiju i Antarktik

Australijski naučnici koji ispituju područja Indijskog okeana u blizini Australije pronašli su djelove megakontinenta Gondvana koji se sastojao od većine kopnenih masa koje čine današnje kontinente južne hemisfere, a koji bi mogli da pruže neke odgovore o tome kako su formirani.

Dva "ostrva" su pronađena u međunarodnim vodama, 1.600 kilometara od Australije tokom prošlomjesečnog istraživačkog putovanja. Njihove stijene sadrže fosile bića koja su živjela u plitkim vodama što znači da su u jednom trenutku bili dio kontinenta u ili iznad nivoa mora i da nisu stvoreni podvodnom vulkanskom aktivnošću, rekla je geofizičar sa sidnejskog univerziteta Džo Vitaker.

Ona je pronalazak megakontinenta nazvala uzbudljivim otkrićem koji bi mogao da pruži neke odgovore na pitanja kako su se od Gondvane stvorile današnja Australija, Antarktik i Indija prije 80 do 130 miliona godina.

Vitaker je rekla i da je ona naročito zainteresovana za istraživanje prvog pomjeranja Indije ka sjeverozapadu, a potom oštro ka sjeveru gdje se njena sjeveroistočna obala kojom je nekada bila spojena sa Australijom, sudarila sa Evroazijom formiravši Himalaje.

"Imamo prilično dobru ideju odakle potiču ti kontinenti, ali ne znamo ništa precizno. Istočni Indijski okean je jedan od najmanje istraženih svjetskih okeana kada je riječ o tektonskim poremećajima", rekla je ona Frans presu.

"Sada ćemo moći da vidimo kako se Indija odvojila od Australije i udarila u Evroaziju".

Djelovi peščara i granita izbušenih iz jedne stijene jednog od ostrva koje se nalazi na dubini od oko 2.000 metara još nisu datirani, ali stručnjaci vjeruju da su stari oko milijardu godina.

Stijene će biti upoređene sa uzorcima uzetim sa zapadne obale Australije kako bi se utvrdilo kako su se ostrva odvojila. Slično upoređivanje neće biti moguće sa Indijom, jer je relevantna obala sada "udarila negdje u Himalaje", objasnila je Vitakerova.

Ona je rekla i da je otkriće fosila bila velika sreća s ozbirom na veliki prostor na kome su radili.

Teorija o tektonskom pomjeranju ploča relativno je mlada nauka koja je priznata tek sredinom 1950-ih i stručnjaci i dalje pokušavaju da utvrde šta je dovelo do toga da se kontinenti pomjeraju i mijenjaju smjerove.

Zanimljivo je da se Australija i danas godišnje pomjera prema sjeveru brzinom od oko sedam centimetara, dok se Antarktik, s druge strane, uopšte ne pomjera, pa stručnjaci smatraju da su otkrića poput ostrva Gondvane ključna za razumijevanje ove pojave.

( Vijesti online )