Vlada u Kairu podnijela ostavku

Egipatska prelazna vlada podnijela je ostavku vladajućem vojnom savjetu, ali će ostati na funkciji dok ne bude donesena konačna odluka o njenoj daljoj sudbini, objavila je sinoć egipatska državna televizija.

Odluka je donijeta zbog rasprostranjenih protesta protiv vojnog savjeta. Demonstranti zahtijevaju da vojska što prije objavi datum predaje vlasti civilnoj vladi. Prema navodima Rojtersa, najmanje 35 demonstranata je stradalo u protestima u posljednja tri dana.

Vlada premijera Esama Šarafa na meti je konstantnih kritika svih političkih partija u zemlji od početka mandata u martu zbog njene neefikasnost i potčinjenosti vojsci.

Vojni savjet želi da postigne dogovor o novom premijeru prije nego što prihvati ostavku kabineta Esama Šarafa, rekao je agenciji Rojters jedan vojni izvor.

Poslije mjeseci pojačanih tenzija između dvije strane, revolucionarni aktivisti su obećali da neće napustiti čuveno okupljalište demonstranata Trg Tahrir sve dok vladajući generali ne predaju vlast – ili bar navedu tačan datum kada će se to dogoditi.

Pokušaj da se izvrši, kako su je neki predstavili, „druga revolucija“ zakomplikovali su političari, jer Egipat za samo nedjelju dana čekaju ključni izbori. Labava koalicija grupa koje su vodile 18-dnevnu revoluciju kojom je u februaru svrgnut Hosni Mubarak je podijeljena.

Tačnije, Muslimanska braća, koja su iznijela prvu revoluciju, za sada odbijaju da ponovo izađu na ulice, strahujući da će nemiri sabotirati izbore, na kojima se očekuje da će pobijediti.

Revolucionari rano otišli kući

Okupljeni na trgu su podijeljeni oko svojih zahtjeva. Neki žele hitnu ostavku vojnog vrha. Drugi bi bili sretni sa datumom predaje vlasti. Mnogi žele da vojska prenese vlast na vladu nacionalnog jedinstva.

„Želimo sa savjet odmah ode kako bi mogli da nastavimo sa našom revolucijom, koju je vojska prodala“, kazao je obućar Mohamed Ali. „Ono što želimo je građanski kabinet sa trga“.

Od Mubarakovog pada, vojska je učvrstila svoju poziciju, dajući sebi velika ovlašćenja dok je upravljanje državom neodlučno, a građani Egipta su zabrinuti zbog nereda na ulicama i slabe privrede.

„Da sam napustio Egipat uoči revolucije 24. januara i vratio se danas, ne bih ni znao da je bilo revolucije, osim po manjoj sigurnosti i privredi koja propada“, izjavio je egipatski reformista i dobitnik Nobelove nagrade za mir Mohamed el Baradej prošle sedmice.

Grupe mladih koje su organizovale osamnaestodnevni ustanak protiv Mubaraka koji je počeo 25. januara su marginalizovane i izolovane.

„Nije trebalo da napuštamo ulice. Vojsci smo predali vlast na srebrnom tanjiru. Revolucionari su prerano otišli kući. Pokupili smo plijen i otišli prije završetka bitke“, rekao je aktivista Ahmed Imam (33) o januarskom ustanku.

Generali se okrenuli Mubarakovim zakonima

Prvi postrevolucionarni izbori u Egiptu zakazani su za 28. novembar i očekuje se da će većinu osvojiti islamske partije poput uticajne Muslimanske braće, ali ostaje sumnja da li će buduća vlada imati snage da se suprotstavi generalima.

Vojska je već tražila da nadzire komisiju koja će pisati novi ustav, zahtijevajući ulogu „čuvara“ ustava, što bi značilo da će vojni budžet biti tajan, a da će vojska imati pravo veta u izradi ustava.

Generali su se, između ostalog, okrenuli omraženim Mubarakovim zakonima o vanrednom stanju, a tajnim službama je omogućeno da zadrže većinu svojih službenika.

Vojsku izgleda najviše plaši što će prvi put od državnog udara 1952. neki civil pokušati da kontroliše vojsku, koja je za vrijeme mandata četiri predsjednika postala država u državi sa velikim ekonomskim i političkim uticajem na Egipat.

Sve veće ekonomske nedaće i nesigurnost naveli su mnoge Egipaćane da posumnjaju da li je revolucija bila stvarno dobra. Stopa kriminala je povećana, vjerski sukobi su u porastu, a policija se još nije vratila na ulice, što je vojska iskoristila da sebe predstavi kao spasitelja.

( Miloš Rudović )