Volunia pretraživač: Još jedna zanesenjačka ideja?
"Da ne mislim da je u pitanju nešto veliko, što je u stanju da se nadmeće sa gigantima mrežnog pretraživanja, nikad se ne bih ni uključivao u ovaj posao“, rekao je Massimo Marciori
Italijanski matematičar koji je doprinio razvoju Googleovog pretraživačkog algoritma, priprema se da lansira sopstveni izazov dominantnoj pretraživačkoj mašini u decembru.
Massimo Marciori, vanredni profesor na univerzitetu u Padovi, nedavno je počeo da priča o novoj pretraživačkoj mašini Volunia, koju priprema već tri godine, kroz video snimke postavljene na promotivnoj lokaciji volunia. com.
Marciori najavljuje da ono što priprema nije Google plus deset posto, već drugačija perspektiva, odnosno radikalno novo viđenje pretraživačke mašine budućnosti.
Na pomenutoj lokaciji posjetioci mogu da se prijave ukoliko žele da eventualno dobiju priliku da postanu "moćni korisnici“ koji će isprobati beta verziju ovog pretraživača koji će raditi na 12 jezika.
Sama ideja je još uvijek pod velom tajne
U intervjuu koji je objavio italijanski dnevni list Corriere della Sera, Marciori je odbio da navede detalje po kojima će se Volunia razlikovati od postojećih konkurenata, jer bi, kako kaže, Google u tom slučaju bez problema mogao da natjera stotinak svojih inženjera da radeći dan i noć iskoriste njegovu ideju i objave je prije njega.
"Žao mi je, ali za sada neću reći ništa više. Da ne mislim da je u pitanju nešto stvarno veliko, što je u stanju da se nadmeće sa gigantima mrežnog pretraživanja, nikad se ne bih ni uključivao u ovaj posao.“
Marciori je rekao da je ideja jednostavna i radikalno drugačija u odnosu na postojeći pristup koji koriste glavni pretraživači. "Ako Google koristi palicu, mi ćemo koristiti floret. Ono što će nam omogućiti da iskrsnemo biće različitost naše pretraživačke mašine i zato će Volunia ljudima zaista biti korisna.“
Marciori je član upravnog odbora konzorcijuma svjetske mreže (World Wide Web Consortium, W3C) koji vodi Tim Berners Lee i radio je na protokolu Platforma za podešavanje privatnosti (Platform for Privacy Preferences, P3P) i ontološkom jeziku svetske mreže (Web Ontology Language, OWL).
Profesor i bivši studenti na zajedničkom projektu
Njegov algoritam hiper pretraživanja (Hyper Search) predstavljen 1996. godine na jednoj konferenciji u Kaliforniji, koju je pratio i tada 23- godišnji Larry Page, kasnije je evoluirao u sistem rangiranja strana (Page Rank System) koji koristi Google.
Sjedište novog projekta nalazi se u Padovi, gradu na sjeveroistoku Italije. Mnogi softverski inženjeri koji na njemu rade sa Marciorijem zapravo su njegovi bivši studenti, a sredstva je obezbjedio Mariano Piredu, sardinijski preduzetnik sa 20 godina iskustva u sektorima IKT.
"Partneri smo Massimo i ja i svi istraživači koji su sarađivali na projektu“, izjavio je Piredu. "Niko od nas ne sanja o tome da stvorimo pretraživač koji je bolji od Googlea. Mi samo mislimo da možemo da napravimo mašinu koja je drugačija od Googlea.“
Piredu je vlasnik konsultantske kuće Malloru, čije je sjedište u gradu Oristano na zapadu Sardinije, bivši osnivač i predsjednik slovenačkog telekoma Voljatel i investitor praške softverske kompanije Mindware Studios.
Marciori kaže da mu ime Volunia zvuči bolje nego Volja, a istovremeno bolje odražava i njihovu volju da polete visoko, jer sadrži korjene riječi "volo“ (let) i "luna“ (Mjesec).
Finansijska konstrukcija već postoji
Volunijini serveri će se nalaziti na Sardiniji i obezbjediće ih kompanija Tiscali, čiji osnivač Renato Soru nije jedan od investitora, jer Piredu kaže da imaju dovoljno novca da finansiraju rane faze ovog poduhvata i da je prerano govoriti o mogućem učešću novih investitora.
"Tržište će nam reći na svoj demokratski način da li je ideja dobra. Ako se korisnicima svidi, to će značiti da smo napravili nešto dobro, a u suprotnom nastojaćemo da ispravimo greške.“
Ne želi osvetu, već da svijetu ponudi svoje ideje
U svojoj izjavi za Corriere della Sera Marciori je rekao da su Googleovi osnivači Larry Page i Sergey Brin, uvjek priznavali njegov doprinos Googleovoj formuli i da mu nije žao što nije učestvovao u njihovoj zadivljujućoj komeracijalnoj avanturi.
"Nikada nisam ni pomišljao na nekakvu osvetu. U ovom slučaju jednostavno se radi o tako lijepoj ideji da bi bilo sramota da se ne realizuje. A sada je pravi trenutak da se to uradi.“
( Vijesti online )