Osim poskupljenja struje, suša dovodi i do problema u prirodi
Iako je kišovito vrijeme karakteristično za jesenji period, meteorolozi ne najavljuju obilne padavine do kraja mjeseca
Ekstremna suša, neuobičajena za ovo doba godine, uticala je na nivo vodotoka u Crnoj Gori, samim tim i na energetiku, pa je zbog drastičnog smanjena proizvodnje struje najavljeno i povećanje njene cijene. Ozbiljnih promjena nije ostao pošteđen ni živi svijet u rijekama i Skadarskom jezeru.
Iako je kišovito vrijeme karakteristično za jesenji period, meteorolozi ne najavljuju obilne padavine do kraja mjeseca, dok se ni u zimskim mjesecima ne očekuje količina padavina karakteristična za to godišnje doba.
Meteorolog Branko Micev objasnio je da je neuobičajena suša posljedica duge stabilnosti polja visokog pritiska iznad Evrope.
"U novembru u glavnom gradu Crne Gore palo je svega četiri odsto od prošlogodišnje količine padavina, odnosno 10 odsto od klimatske normale za taj period. Dakle, 90 odsto smo deficitarni sa padavinama za ovo doba godine", kazao je “Vijestima” Micev.
Slaba kiša možda od utorka
On je najavio da će od 22. do 25. novembra biti umjereno do pretežno oblačno vrijeme sa uslovima za povremenu kišu, dok će ostatak novembra biti bez padavina.
"I ova kiša koja se očekuje je slaba i ne može ni približno nadoknaditi deficit padavina koji postoji. Prognoza Evropskog centra za srednjoročnu prognozu vremena takođe pokazuje odstupanja od uobičajenih padavina za decembar, januar i februar, pa se ne očekuje da će biti ostvarena klimatska normala ni za taj period godine", objasnio je Micev.
Hidrolog Novak Darmanović uporedio je prošlogodišnje i ovogodišnje vremenske prilike. Prema njegovim riječima za razliku od prošlogodišnjih poplava ove godine potpuno zabilježeno je potpuno suprotno stanje. Na Skadarskom jezeru na mjernom mjestu na Plavnici juče i prekjuče izmjeren je nivo od 21 centimetra, dok je prošle godine u tom periodu nivo vode bio 588 centimetara.
Ova kiša koja se očekuje je slaba i ne može ni približno nadoknaditi deficit padavina koji postoji
"To je ogromna razlika. U Podgorici je izmjeren nivo vode od 36 centimetara, što uopšte nije karakteristično za ovo doba godine. Apsolutni maksimum izmjeren na Morači za ovo doba godine je bio 17. novembra 1979. godine i tada je zabilježen nivo od 1226 centimetara. Prošle godine imali smo u ovom periodu poplavne talase, a ove ekstremne suše", kazao je on.
Darmanović je ocijenio da deficit padavina utiče na energetski sastav, jer su akumulacije na minimumu, pa će Elektroprivreda Crne Gore morati da uvozi struju.
Branko Micev kaže da, pored EPCG, i drugi sektori mogu biti pogođeni nedostatkom padavina.
"Jezero je za pet metara i 60 centimetara niže nego prošle godine u ovom periodu. Za tako kratko vrijeme Crna Gora je bila izložena ekstremnim anomalijama koje mogu izazvati velike posljedice na sve sektore privrede", upozorio je on.
Mrdak: Opasnost od otpadnih voda
Profesor Prirodno–matematičkog fakulteta, odsjeka za biologiju Danilo Mrdak objasnio je da novembarske suše imaju i negativne posljedice na biljni i životinjski svijet, jer imaju manje prostora za život.
"Larve razih insekata žive na riječno-jezerskom dnu, kao i neki crvi i, naravno, ribe. Nizak vodostaj znači i manju površinu dna, a samim tim i manji prostor za njihov život usljed čega dolazi do oštre borbe za hranu i to im smanjuje brojnost. Čim je njih manje, onda je i ukupna količina hrane kojom se ribe hrane takođe manja, što je i za njih nepovoljno", kazao je Mrdak.
Larve razih insekata žive na riječno-jezerskom dnu, kao i neki crvi i, naravno, ribe. Nizak vodostaj znači i manju površinu dna, a samim tim i manji prostor za njihov život
Ipak, njega više brinu ljudske aktivnosti koje mogu imati veće posljedice po okolinu. Prema njegovim riječima ako rijeke i jezera i dalje budu na niskom nivou “može doći do toga da kao krajna adresa za sve naše prljavštine, koja dolazi iz kanalizacione mreže, otpadnih voda, industrija, ne budu u stanju da anuliraju i prerade sve ono što u njih ispuštamo”.
"U takvoj situaciji čak i manja količina štetnih materija može da izazove nesagledive posljedice po živi svijet. U ovom slučaju živi svijet nije toliko pogođen niskim vodostajem direktno već indirektno jer u toliko malo vode dospijevaju naši otrovi pa usljed malog razblaženja imaju pogubne posljedice", objasnio je Mrdak.
Pastrmke odlažu mrijest
On je ocijenio i da postoji mogućnost da se mrijest pastrmke zbog niskog nivoa voda odloži.
Kako je kazao, za ribe je mrijest ključni događaj i ako je on loš ili smanjen dolazi do pada brojnosti u rijeci u narednim godinama.
"Međutim, ribe imaju sposobnost da odlože mrijest usljed nepovoljnog hidrološkog stanja tako da kod njih postoji mehanizam u ponašanju koji je stečen kroz evoluciju i koji im omogućava da se prilagode ovakvim graničnim i nepovoljnim stanjima", kazao je on.
Za ribe je mrijest ključni događaj i ako je on loš ili smanjen dolazi do pada brojnosti u rijeci u narednim godinama
Ipak, prema riječima Mrdaka, u novembru nema dinamičnih dešavanja kod vodenih organizama, jer u tom dobu ulaze u pauzu koja se poklapa sa listopadom u okolnim ekosistemima, pa osim manjih šteta ne bi trebalo da se jave drastične posljedice po živi svijet.
Komentarišući vremenske uslove, Mrdak je kazao da su prošlogodišnji ogromni vodostaji bili raj za vodene organizme, dok su niski vodostaji koji traju od početka ljeta doveli stanje prirode u ravnotežu.
"Majka priroda dala, majka priroda uzela. Prošla godina je bila odlična za mrijest svih vrsta pastrmki, ali ove godine će sigurno kasniti do podizanja voda i neće biti toliko uspješan kao prošle godine, ali će to biti dovljno da omogući rađanje i preživljavanje sljedeće generacije riba", kazao je on.
Galerija
( Milica Novaković )