Kako teroristi zarađuju milijarde: Nije samo nafta, slonovača i droga

Stručnjaci i političari su prošle sedmice u Parizu doneli nove mjere za borbu protiv finansiranja terorizma. Teroristi pak u pribavljanju sredstava pokazuju veliku kreativnost i pronalaze nove izvore finansiranja.

Predstavnici više od 70 država dogovorili su u Parizu dalje korake u borbi protiv izvora finansiranja terorističkih organizacija. Tako će recimo finansiranje putovanja i vrbovanja novih ekstremista biti tretirani kao krivična djela, čak i onda kada nemaju veze sa konkretnim napadima. Posebnu pažnju treba obratiti na takozvano mikro-finansiranje. Recimo u Libanu i Turskoj postoji mreža od najmanje 320 sakupljača novca koji pare dostavljaju Islamskoj državi.

No da li je to dovoljno? Jer teroristi su do sada pokazivali neslućenu kreativnost kada je trebalo pribaviti novac.

Posao sa slonovačom

Oduzmite im prihode – zaustavićete trgovinu slonovačom! To je izgledalo kao iskorak u borbi protiv terorizma, kada je 2013. postalo poznato da se somalijska teroristička organizacija Al Šabab uglavnom finansirala ilegalnom trgovinom slonovačom. Zaključak je bio očigledan: zaustavi li se ta trgovina, džihadistički izazov će biti djelimično savladan.

Tada je američka ministarka spoljnih poslova Hilari Klinton borbu protiv dilera slonovače proglasila sastavnim djelom rata protiv terorizma. Tek kasnije je postalo jasno da bi na ovaj način bilo moguće preduzeti mjere protiv Al Šababa – ali ne i protiv Al Kaide i Islamske države u Iraku i Siriji – iz prostog razloga što tamo nema slonova te stoga trgovina slonovačom ne igra nikakvu ulogu.

Na kraju krajeva, priča sadrži neke pouke za borbu protiv terorizma. Jedan od najvažnijih principa je da se terorističke organizacije gnijezde u ekonomskim strukturama regiona u kojima operišu. Al Šabab prodaje slonovaču iz istočne Afrike, talibani proizvode i krijumčare opijum, a IS je u Iraku prodavao naftu sve dok je kontrolisao tamošnja naftna polja. Za terorističke organizacije koje djeluju u zapadnoj Africi je važna trgovina dijamantima. U Sahelu, s druge strane, šverc cigareta igra značajnu ulogu.

Pukotine u finansijskom sistemu

Do sada su zapadne zemlje prije svega pokušavale da presjeku transfer novca. No to nije dalo veliki uspjeh, piše stručnjak za terorizam Peter Nojman u eseju za njujorški časopis Foreign Affairs. To nije iznenađujuće, piše on, i dodaje da se veza određenih osoba sa terorističkim mrežama ponekad vrlo teško može dokazati. Računi su otvoreni na imena ljudi koji služe samo kao pokriće i najčešće su gotovo beznačajni u hijerarhiji terorističkih grupa. Ti ljudi nisu poznati kao teroristi ni bankama ni vlastima.

Osim toga, kako piše Nojman, banke nisu u mogućnosti da provjere svaku pojedinačnu transakciju. Pre svega, većina finansijskih transakcija terorista ne odvija se preko globalnog finansijskog sistema. Umjesto toga, džihadisti su, navodi se dalje, u mnogim arapskim zemljama koristili sistem Havala, koji je tamo popularan i omogućava prenos novca putem pouzdanih posrednika. Džihadisti su morali da koriste pukotine u međunarodnom finansijskom sistemu, rekao je jednom Osama Bin Laden. „Sistem Havala nije pukotina, to je čitav kanjon“, rekao je nekadašnji šef Al Kaide.

Zbog toga, predlaže Nojman, finansijskim izvorima terorista bi se moralo stati u kraj drugačijim metodama. „Promovisanje razvoja, poboljšanje lokalne uprave, borba protiv korupcije: sve ovo će biti mnogo važnije u budućnosti nego sprječavanje terorista da koriste međunarodni finansijski sistem“, napisao je Nojman.

Integrisanje u lokalne ekonomije

Trgovina pripadnika Al Šababa slonovačom ukazuje na drugi princip terorističke ekonomije: ako neka organizacija kontroliše teritoriju, njeni prihodi se povećavaju. To je ubjedljivo dokazala istorija Islamske države koja je od kraja 2013. kontrolisala sve veće oblasti u Siriji i Iraku. Time je povećan i njen prihod, i ako je 2013. godine ta teroristička organizacija raspolagala sa nešto manje od 500 miliona dolara, već naredne godine je njen prihod iznosio više od 1,9 milijardi dolara.

Tokom te godine, IS je pod svojom vladavinom imala područje na kojem živi šest do osam miliona ljudi. S jedne strane, džihadisti su nesmetano došli u posjed imovine banaka, manjina i izbjeglica. Sa druge strane, bio je u stanju da prikuplja porez, carine i takse, te naplaćuje novčane kazne. Sve ovo, zajedno sa poslovima s naftom i donacijama bogatih simpatizera dovelo je do čudovišnog bogatstva.

Međutim, ono je isto tako brzo splasnulo – nakon što su arapske i zapadne sile ponovo zauzele okupirane teritorije i protjerale IS. Na primer, u 2016. godini, nakon kontranapada međunarodnog vojnog saveza, IS je imao „samo“ nešto više od milijarde dolara.

Najbogatija teroristička organizacija

Važnu ulogu, pored kontrole nad manjim ili većem terenom, ima i finansijska podrška. U januaru je magazin Forbes rangirao najbogatije terorističke organizacije. Po njima je najbogatija teroristička organizacija na svijetu šiitski Hezbolah. On u velikoj mjeri profitira od nuklearnog sporazuma, koji je Iran u ljeto 2015. sklopio sa svjetskim silama.

Ukidanje sankcija omogućilo je novi dotok novca, a to je pak otvorilo put islamskom režimu da se uključi u djelove sirijskog rata i naoružava Hezbolah. Prije samo nekoliko godina ova organizacija je bila u posjedu bogatstva od oko 200 miliona, ali ono sada iznosi tek 1,1 milijardu dolara.

Pri tome je Hezbolah dugo bio integrisan i u globalne strukture. Američka agencija za borbu protiv droge (DEA) uspjela je da pokaže da je ova šiitska teroristička organizacija još od osamdesetih održavala stabilne odnose sa proizvođačima droge i švercerima u Južnoj Americi. Prihod se procjenjuje na nekoliko stotina miliona dolara godišnje. Pripadnici Hezbolaha su takođe aktivni u međunarodnoj trgovini nekretninama, kao i na tržištu polovnih automobila.

Na drugom mjestu su Talibani. Oni veliki dio imetka ostvaruju zahvaljujući uzgoju i proizvodnji droge. U međuvremenu, prostor koji kontrolišu i na kojem uzgajaju opijum zauzima veću površinu od područja na kojima se uzgaja koka u Latinskoj Americi. Prihodi od prirodnih resursa i kidnapovanja, kao i donacije njihovih pristalica, dopunjavaju poslovni model.

Proboj u digitalni svijet

Poslovi se mogu voditi i u virtuelnom prostoru. U avgustu su američke službe širom sveta razotkrile finansijsku mrežu kroz koju je IS organizovala prebacivanje sredstava u Sjedinjene Države. Putem lažnog korisničkog računa na eBayu jedan Amerikanac je uspio da sakupi skoro 9.000 dolara. Jedan dio tog novca on je utrošio u kupovinu laptopa, Ajfona i druge opreme, koja mu pomaže da kamuflira svoju komunikaciju sa članovima IS u inostranstvu.

Terorističke organizacije su se odavno upoznale sa mogućnostima digitalne zarade novca. „Korišćenjem kripto-valuta i Darkneta, terorističke organizacije su u međuvremenu došle u situaciju da razviju kreativne načina zarade“, kaže Džozef Fitsanakisn, stručnjak za bezbjednost sa Univerziteta Coastal Carolina. „Oni prodaju nezakonito snimljenu muziku, filmove i video-igre, kao i falsifikovane markirane proizvode – kao što su odjeća, elektronski i farmaceutski artikli, te falsifikovane ulaznice za sportske događaje i koncerte.“

( Deutsche Welle )