U Crnoj Gori ima više od 70 radioaktivnih gromobrana

U Crnoj Gori ima 76 radioaktivnih gromobrana koji su, u slučaju iskrivljenja, opasni po zdravlje ljudi i životnu sredinu, saopšteno je na sastanku posvećenom implementaciji projekta Upravljanje radioaktivnim izvorima, uključujući radioaktivne gromobrane u Crnoj Gori, Makedoniji i na Kosovu. Projekat vrijedan 1,35 miliona eura, koji bi trebalo da bude okončan u narednih 12 mjeseci, finansira Evropska komisija kroz pretpristupnu pomoć – IPA 2009 iz oblasti nuklearne sigurnosti i zaštite od zračenja. Cilj projekta je smanjenje radioloških rizika koji potiču od nebezbjednog i nesigurnog upravljanja zatvorenim izvorima zračenja i radioaktivnim gromobranima u Crnoj Gori, Makedoniji i na Kosovu. Projektom je, između ostalog, predviđeno sprovođenje odredbe Zakona o zaštiti od jonizujućeg zračenja i radijacionoj sigurnosti o uklanjanju radioaktivnih gromobrana sa privatnih i javnih objekata na teritoriji Crne Gore, i smještanje u namjenski objekat - skladište radioaktivnog otpada. Agencija za zaštitu životne sredine trebalo bi 1. decembra da izda dozvolu za početak rada skladišta radioaktivnog otpada i materijala, koje je smješteno u krugu Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Direktor Agencije Daliborka Pejović kazala je da su problemi u životnoj sredini ekonomski izuzetno zahtjevni, zbog čega se dugo čekalo na početak rješavanja ovog pitanja. „Crna Gora, na žalost, ni u proteklom periodu a ni danas, nema ekonomskih mogućnosti da vrlo važne ekološke probleme rješava na brz, efikasan i finansijski održivi način“, pojasnila.

Problemi u životnoj sredini ekonomski izuzetno zahtjevni

To je, kako je navela, razlog zbog čega se sa EK pregovaralo upravo oko jednog takvog projekta i mogućnosti njegovog finansiranja. Ona je kazala da je Podgorica opština koja ima najveću koncentraciju gromobrana i javljača požara koji će, kako je navela, takođe biti predmet pažnje u narednom periodu.

Obišli sve poznate lokacije

Prema njenim riječima, predstavnici Agencije su u proteklih godinu obišli sve poznate lokacije gdje se nalze gromobrani i javljači požara. „Ne mogu da tvrdim da smo završili kompletan posao, ali je naša namjera da, uključujući u ovaj projekat lokalne samouprave, natjeramo sve koji imaju informacije o izvorima zračenja da nam to jave u adekvanom roku“, dodaja je Pejović.

Agencija ima informacije o izvorima koji se nalaze u stambenim zgradama i iz industriji

Agencija, kako je navela, ima informacije o izvorima koji se nalaze u stambenim zgradama i iz industriji. „Očekujemo još samo informacije iz Uprave policije i Vojske Crne Gore. To je nešto što nedostaje za kompletnu bazu podataka“, kazala je ona.

Ekološka inspekcija "posmatra"

Pejović tvrdi da agenciji stižu brojni zahtjevi i molbe građana koji primjećuju da je došlo do iskrivljenja gromobrana.

„U tim situacijama, svi koji se nalaze u blizini tih izvora zračenja mogu biti ozračeni i to može biti velika šteta i za zdravlje ljudi i za životnu sredinu“, precizirala je ona. Pejović je upozorila sve koji pokušaju nestručno da skidaju gromobrane, da će biti pod budnom pažnjom ekološke inspekcije. „I da ćemo, kao i u slučaju Kombinata aluminijuma, nemilosrdno podnositi krivične prijave ukoliko dođe do toga“, poručila je ona.

Upravljanje radioaktivnim otpadom jedna od važnijih aktivnosti

Pomoćnik ministra za životnu sredinu, Ivana Vojinović, kazala je da je upravljanje zatvorenim radioaktivnim izvorima i radioaktivnim otpadom jedna od važnijih aktivnosti nadležnih institucija potrebna za ispunjavanje ekoloških ciljeva. „Koja zahtijeva dobar strateški, zakonski, implementacioni i tehnički okvir, kako bi se osigurali svi potrebni organizacijski, ljudski i finansijski resursi i infrastruktura za njihovu uspješnu realizaciju“, dodala je ona.

"Vlada je pitanje upravljanja radiokativnim otpadom prepoznala kao problem koji treba što prije riješiti"

Prema njenim riječima, Vlada je pitanje upravljanja radiokativnim otpadom prepoznala kao problem koji treba što prije riješiti, posebno sa aspekta bezbjednosti. „Opredijelila je novac i izgradila privremeno skladište za skladištenje radiokativnog otpada, koje se nalazi u krugu CETI-a, dok je u okviru tehničke saradnje sa Međunarodnom agencijom za atomsku energiju podržan projekat Jačanje upravljanja radiokativnim otpadom, kroz obezbjeđivanje opreme, obuka i davanje stručnog mišljenja“, navela je Vojinović.

Projekat i u Srbiji i BiH

IPA koordinator za nuklerana pitanja Lusjen Sesil kazao je da je pet balkanskih zemalja naročito pogođeno prisustvom radioaktivnih izvora. „Ovo je prvi projekat, a ako rezultati budu uspješni namjeravamo da ga proširimo i na Srbiju i Bosnu i Hercegovinu“, kazao je on. Sastanku koji će biti nastavljen i sjutra, prisustvuju predstavnici EK, Delegacije EU u Crnoj Gori, implementacione agencije ENCO iz Austrije, predstavnici relevantnih institucija Makedonije, Kosova i Crne Gore, nevladinog sektora, kao i opština na čijim se teritorijama nalaze radioaktivni gromobrani.

( Mina )