Crna Gora jedna kulturna adresa: Od sjaja do očaja

Prema projektu “Programa razvoja kulture na sjeveru Crne Gore”, iz državnog budžeta za 2012. godinu izdvojeno je 350.000 eura, što je za 2.000 eura manje od prošlogodišnjeg budžeta.

Prema izvještaju za nastupajuću godinu, ovaj novac je izdvojen za “tekuće izdatke”, odnosno za “rashode za materijal i usluge”, bez preciznijih stavki.

Projekat “Program razvoja kulture u opštinama na sjeveru Crne Gore”, čiji je inicijator Ministarstvo kulture, usvojen je 2008. godine, a njegova realizacija je otpočela 2009. godine. Vlada Crne Gore je tada izdvojila 5.650.000 eura.

Program se realizovao u centrima za kulturu u Plavu, Rožaju, Andrijevici, Beranama, Kolašinu, Mojkovcu, Bijelom Polju, Pljevljima, Žabljaku, Šavniku i Plužinama

Projekat je podrazumijevao dejstvo u dva pravca, a to je obnova i revitalizacija domova kulture na sjeveru Crne Gore, u 11 opština, a na 14 pozicija, i programe koji su trajali cijelu godinu.

Od planiranih 5.650.000 eura za realizaciju “Programa razvoja kulture u opštinama na sjeveru Crne Gore”, Vlada je opredijelila 4.650.000 eura za sanaciju, rekonstrukciju i opremanje objekata kulture u 11 opština, a milion eura za programske sadržaje tokom 2009. godine.

Program se realizovao u centrima za kulturu u Plavu, Rožaju, Andrijevici, Beranama, Kolašinu, Mojkovcu, Bijelom Polju, Pljevljima, Žabljaku, Šavniku i Plužinama.

Bez odgovora iz Ministarstva

Prije oko mjesec dana, redakcija “Vijesti” je uputila pitanja Ministarstvu kulture, o tome da li su do danas ispunili planove predviđene projektom “Crna Gora jedna kulturna adresa”, koliko su novca izdvojili za sanaciju centara za kulturu u gradovima na sjeveru Crne Gore, a koliko u realizaciju i promociju programa za prootekle dvije godine, kao i što su prema planu projekta “Crna Gora jedna kulturna adresa” bila očekivanja Ministarstva od centara za kulturu u gradovima na sjeveru Crne Gore.

Odgovori nijesu stigli.

Bijelo Polje najbolje prošlo

U okviru projekta „Crna Gora jedna kulturna adresa“ u Bijelom Polju su do sada izvedene 52 predstave, 32 koncerta, predstavljeno je 20 izložbi i prikazano sedam filmskih projekcija.

"Da li će resorno ministarstvo i ove godine imati sredstava te da li je planom i programom predviđen nastavak te akcije nepoznanica je"

Izet Mulabegović, glumac bjelopoljskog pozorišta i koordinator projekta, pri lokalnom Centru za kulturu smatra da je ostavila izuzetan utisak na publiku i uopšte poznavaoce svih predstavljenih sadržaja.

"Publika u Bijelom Polju i drugim gradovima na sjeveru države bila je u prilici da posmatra i uživa u najkvalitetnijim pozorišnim predstavama „sačinjenim“ na bivšem jugoslovenskom prostoru.

Osim produkcije crnogorskog dramskog stvaralaštva, predstavljena su i stvaralaštva najboljih pozorišta iz Hrvatske i Srbije i neke od tih predstava sigurno će dugo ostati u sjećanju pozorišne publike", kazao je Mulabegović.

Navodeći da je akcija “trenutno“ završena u junu ove godine, Mulabegović je rekao da je praksa u prethodne dvije godine bila da se odvija u proljeće, dio ljeta, jesen i zimu.

"Da li će resorno ministarstvo i ove godine imati sredstava te da li je planom i programom predviđen nastavak te akcije nepoznanica je, ali, veoma bitno je istaći da je Ministarstvo kulture puno uradilo na polju infrastrukture kada se radi o kulturnim objektima na sjeveru i njihovom opremanju.

Nevjerovatno je koliko su ti centri dobili u smislu najmodernije svjetlosne i tonske opreme jer da nije bilo ove akcije teško da bi objekti bili ovako opremljeni. Tvrdim da na sjeveru Crne Gore nema Centra za kulturu koji u ovom trenutku ne može organizovati i one najzahtjevnije pozorišne predstave", kazao je Mulabegović.

Potpuno neprilagođeno Kolašinu

Sadržaj i način realizacije projekta “Crna Gora jedna kulturna adresa” u Kolašinu kulturni poslenici doživljavaju na različite načine, a komentarišu od „izuzetno korisno“ do „potpuno neprilagođeno potrebama te sredine”.

"Ne znam kako je u drugim opštinama, ali mi smo zadovoljni"

U Kolašinskom amaterskom pozorištu nijesu nimalo zadovoljni projektom i smatraju da mu je, upravo, nedostajala interaktivnost.

"Ta akcija Ministarstva kulture umjesto da uključi i lokalno stanovništvo u kulturu, dovodi mu projekte CNP-a i drugih profesionalnih pozorišta iz inostranstva, toliko da prosječan Kolašinac može da se osjeća kao Alisa u zemlji čuda.

Očekivao sam da taj projekat pomogne amaterska pozorišta, makar ona najbolja i najviše nagrađivana u Crnoj Gori, rekao je reditelj i glumac kolašinskog pozorišta Zoran Rakočević.

On kaže da predstava njegovog pozorišta, koja je na ovogodišnjem Festivalu dramskih amatera u Bijelom Polju bila najbolja, zaslužuje da se bude dio projekta “Crna Gora jedna kulturna adresa”.

"Nije mi jasno. Jedna kulturna adresa nije da me neko povede da na izlogu poslastičare gledam kolače, nego da me uvede unutra i da svi zajedno pojedemo po kolač.

Projekat Ministrastva kulture je kao da ste izgradili autoput Mateševo-Podgorica, ali da se po njemu smiju kretati samo službena vozila ili ona koja za to imaju vezu", rekao je Rakočević.

Direktorica Škole za muzičko obrazovanje Ružica Rakočević misli da muzički sadržaji tog projekta nisu bili prilagođeni potrebama Kolašinaca

Predstavnici institucija, međutim, drugačije misle. Direktor kolašinskog Centra za kulturu Branislav Jekić, smatra da je projekat „pun pogodak i potpuno uspio“.

"Naravno, kao svaki dugoročni posao ima određenih propusta, ali je riječ o sitnicama. Prije svega mislim na preobiman program prve godine, kada je bilo i po sedamnaest dešavanja mjesečno. To Kolašinci nijesu mogli da isprate.

Kasnije tokom prošle i ove godine u dogovru sa Ministarstvom broj predstava mjesečno sveli smo na dvije, rekao je on.

Jekić tvrdi da je Ministrvo kulture projektom postiglo „interaktivnost, pa su sadržaji koje je organizovao kolašinski Centar dostupni drugim opštinama.

"Mi smo ponudili izložbu Uroša Toškovića i Ministrastvo je to podržalo. Nismo imali više sadržaja sličnog kvaliteta. Ne znam kako je u drugim opštinama, ali mi smo zadovoljni", rekao je Jeknić.

Direktorica Škole za muzičko obrazovanje Ružica Rakočević misli da muzički sadržaji tog projekta nisu bili prilagođeni potrebama Kolašinaca i da je muzički program preambiciozno osmišljen.

"To je pokazao i broj ljudi koji je pratio te sadržaje. Nekada se dešavalo da je više ljudi na sceni nego u publici. Na nekim koncertima publika su bili samo nastavnici i učenici muzičke škole. O tome bi trebalo u budućnosti razmišljati", rekla je Rakočević.

Služenje umovima koji odlučuju o kulturi

Prema riječima direktorice Centra za kulturu Berane, Vesne Novović, Ministarstvo kulture je u saradnji sa institucijom na čijem je ona čelu i beranskom lokalnom upravom, tokom protekle dvije godine u ovom gradu realizovalo 108 programa.

"Kasnije se novoutemeljeni slogan “Crna Gora jedna kulturna adresa” pretvorio u služenje"

"Aplikacijama na konkursima kod Ministarstva, Centar za kulturu je ostvario niz tradicionalnih manifestacija, kao i likovnu, muzičku, pozorišnu i izdavačku djelatnost", kazala je Novović.

Dramski umjetnik i književnik Milovan Korać smatra, međutim, da postoji bitna razlika u sprovođenju kulturnih aktivnosti Ministarstva kulture u posljednjih dvadeset godina.

"Promocijom slogana “Crna Gora jedna kulturna adresa” ustanovila se znalačka i edukativna aktivnost svih kulturnih poslenika Crne Gore kao preteče državnosti. Kasnije se novoutemeljeni slogan “Crna Gora jedna kulturna adresa” pretvorio u služenje, odnosno centralizaciju ne kulturnih umova nego ’umova’ koji odlučuju o kulturi", kaže Korać.

On ne tvrdi da i taj oblik ne treba da postoji u nekom manjem obimu na nivou Crne Gore, ali ističe da je ovakav “neznalački utemeljen”.

"Nadam se, ipak, s obzirom na stručnost i potencijal koji postoji u kulturi, oličen u novim generacijama, da će neko do njih sjesti, okupiti se, i krenuti iz početka da gradi kulturnu politiku koja bi bila kompatibilna s Evropom", zaključuje Korać, izražavajući optimizam.

Na Žabljaku ništa novo

Akcija “Crna Gora jedna kulturna adresa” ni tokom trajanja niti kasnije nije dala ničeg novog i boljeg, a u međuvremenu je kulturni centar na Žabljaku pretvoren u kafanu...

"Centar nema sredstava da organizuje iole skuplji program jer nema novca"

Koncerti, filmske i pozorišne predstave za djecu i odrasle, folklorni nastupi i izložbe slika i fotografija uglavnom su se dešavali u ambijentu sa više aktera nego posmatrača. Izuzetak su smotre guslara i ljetnja dešavanja tokom “Dana planinskog cvijeća”.

Opšti zaključak je da su Žabljačani izgubili osjećaj za praćenje kulturnih dešavanja. Uprkos optimalnim uslovima u Centru za kulturu sa renoviranom salom za koju je ministar kulture Branislav Mićunović kazao da je to prostor u kome se mogu organizovati festivali visokog nivoa.

Izvršni direktor Centra za kulturu Miroje Džabasan misli da projekat “Program razvoja kulture u opštinama na sjeveru Crne Gore” bio dobro zamišljen i da ga treba ponovo aktivirati.

"Centar nema sredstava da organizuje iole skuplji program jer nema novca. A samo bolja djela i zvučnija imena mogu privući pažnju i animirati narod", rekao je on.

Pljevljaci pamte dobar slogan manifestacije

Doskorašnji sekretar Sekretarijata za društvene djelatnosti Opštine Pljevlja Dragan Paldrmić smatra da je projekat „Crna Gora jedna kulturna adresa“, bio dobar, ali da je imao manjih nedostataka.

On je rekao da su zahvaljujući ovom projektu Pljevljaci imali priliku da vide 65 raznovrsnih programa.

"Pojedini programi su bili zavidnog umjetničkog kvaliteta dok je bilo i sadržaja koji nisu zadovoljili ni minimum standarda"

"Ovaj projekat je puno značio za opštinu, jer su Pljevljaci imali priliku da vide brojne predstave, izložbe i orkestre koje ne bi imali priliku pogledati da ovaj projekat nije pokrenut", rekao je Paldrmić.

On je kazao da je među programima bilo i loših te da je repertoar trebalo prilagoditi sredinama u kojima se izvodi.

On zamjera organizatorima što u ovaj projekat nisu uključili i lokalne kulturne institucije, i što nije bilo književnih manifestacija, već samo pozorišnih predstava, likovnih izložbi i koncerata.

Osim koncerata, predstava i izložbi, prema riječima doskorašnjeg sekretara, Ministarstvo je bivši pljevaljski Dom Vojske, u kojem su se odigravale predstave, opremilo zvučnom tehnikom i rasvjetom, nabavljena je kulisa i projektor za prikazivanje filmova.

Novinar Milivoje Irić kazao je da se akcija Ministarstva kulture “Crna Gora jedna kulturna adresa”' pamti, prije svega, zbog dobrog marketinškog slogana i dobre marketinške kampanje.

"U ovom dosta raznolikom projektu bilo je sadržaja različitog kvaliteta. Pojedini programi su bili zavidnog umjetničkog kvaliteta dok je bilo i sadržaja koji nisu zadovoljili ni minimum standarda", rekao je Irić.

Prema njegovim riječima, problematično je i ulaganje značajnih sredstava u ovakve projekte u trenutku kada je infrastruktura za rad kulturnih institucija loša i zapuštena.

"Ustanove kulture u Pljevljima koje imaju zavidnu reputaciju rade u dosta teškim uslovima i vjerujem da je jedan od zadataka Ministarstva kulture da aktivno pomogne u stvaranju materijalnih uslova za rad", ocijenio je Irić.

Nema svijesti o kulturi

Žabljački profesor Željko Miljić smatra da kod njegovih sugrađana nema formirane svijesti za praćenje kulturnih predstava.

"Bilo je još vrhunskih glumaca i djela i to besplatno, ali više je ljudi na sceni nego gledalaca"

"Čudno je da je sala puna kad dođe cirkus sa zmijama i papagajima. Narod može za tu predstavu platiti nekoliko eura, ali je nezainteresovan da dođe i pogleda predstavu sa, recimo, Milanom Gutovićem.

Bilo je još vrhunskih glumaca i djela i to besplatno, ali više je ljudi na sceni nego gledalaca. Lijepo je bilo nedavno vidjeti dobro napunjenu salu kad je gostovao Slobodan Marunović sa “Potonjom urom Njegoševom”. Nešto je bolje kad se organizuju predstave za djecu", rekao je on.

Šta je ostalo poslije

Milivoje Irić kaže da je u svemu ovome osnovno pitanje šta je ostalo nakon ovog ambicioznog projekta. - Teško da će kulturna javnost Pljevalja posebno zapamtiti neki program, tako je uostalom i u drugim sredinama.

"Različiti sadržaji su atraktivni za publiku u Ulcinju, Kotoru, Bijelom Polju i Pljevljima"

Sama ideja da se u različitim sredinama predstave kulturni sadržaji je za pohvalu, mada nije obavezno da su svi programi primjereni za svaku sredinu. Kako je Crna Gora raznolika i kulturno i svakom drugom pogledu, imam dilemu da li je ovaj pristup opravdan.

Smatram da u organizaciji sličnih programa mora se imati više sluha za regionalne i druge različitosti kulturnog prostora Crne Gore. Različiti sadržaji su atraktivni za publiku u Ulcinju, Kotoru, Bijelom Polju i Pljevljima, i u budućnosti se može povesti više računa o toj činjenici", smatra Irić.

( Redakcija Vijesti )