Bez zaštite i obuke brojni radnici rade na skelama i krovovima

Radnici na određeno ili oni koji nijesu prijavljeni, kao i zaposleni koji prije početka rada nijesu upoznati s opasnostima na radnom mjestu i ne prolaze propisanu obuku, u posebnom su riziku kada je u pitanju zaštita na radu, kazala je za “Vijesti” glavna inspektorka za tu oblast, Nataša Žugić.

"Posebno je rizično kada poslove koji su ionako među najopasnijima, kao što je postavljanje ili rad na skelama, korištenje pokretnih skela ili rad na krovovima, rade osobe koje nijesu osposobljene za bezbjedan rad i koje prije dolaska na taj posao nijesu prošle specijalističke zdravstvene i psihološke preglede kod specijalista medicine rada", kazala je Žugić.

Sredstva rada na gradilištu, kao što su dizalice, bageri, rovokopovi, koja nose dodatni rizik vrlo često nisu kvalitetno održavana, atestirana ili se neredovno kontrolišu.

Inspektorka je napominula da pojedini poslodavci i zaposleni svakodnevno krše propise o zaštiti na radu, poslodavci najviše svjesno, iz želje za većom zaradom, a zaposleni uglavnom zbog neznanja i nužde.

"Sredstva rada na gradilištu, kao što su dizalice, bageri, rovokopovi, koja nose dodatni rizik vrlo često nisu kvalitetno održavana, atestirana ili se neredovno kontrolišu, pa ih je dosta zastarjelo, oštećeno ili samo djelimično ispravno. Ona mogu donekle obavljati poslove, ali nijesu sigurni koliko je potrebno, a problem je izraženiji kada se mjere zaštite na radu planiraju samo da se zadovolji forma", kazala je Žugić.

Kazne za poslodavce su velike

Prim. dr Mirjana Lakčević, specijalista medicine rada, objasnila je da se dešava da radnici obolijevaju zato što poslodavac nije poštovao rezultate periodičnih pregleda i po preporuci rasporedio radnika na adekvatno radno mjesto koje odgovara njegovom zdravstvenom stanju.

"Istovremeno poslodavac eventualno nije uradio zakonom obaveznu procjenu rizika radnih mjesta ili pak ta procjena nije urađena studiozno. Takođe, često se ne koriste lična zaštitna sredstva koja su obavezna po zakonu", kazala je ona.

Lakčević je napomenula da radna mjesta sa povećanim rizikom nose i najveću opasnost za moguće posljedice po zdravlje zaposlenog.

"Tu se kao primjeri mogu navesti poslovi građevinskih radnika, radnika zaposlenih u rudnicima, radnika zaposlenih u Elektrolizi KAP-a", kazala je Lakčević i dodala da važnu ulogu u poštovanju i sprovođenju zakonske regulative imaju nadležne inspekcije.

Lakčević je napomenula da radna mjesta sa povećanim rizikom nose i najveću opasnost za moguće posljedice po zdravlje zaposlenog.

Iz inspekcije, pak, upozoravaju poslodavce da su kaznene mjere rigidne. Napominju da poslodavce koji prekrše propise mogu kazniti i sa nekoliko desetina hiljada eura.

Žugić je podsjetila da je 2010. godine donesen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu, koji je zajedno sa osnovnim Zakonom o zaštiti na radu iz decembra 2004. godine, u potpunosti usklađen sa direktivom EU o uvođenju mjera za podsticanje poboljšanja bezbjednosti i zdravlja zaposlenih na radu.

"Nadogradnjom sistema kroz donošenje podzakonskih akata, tehničkih normativa i standarda, institucionalnim organizovanjem novih, odnosno jačanjem baze postojećih institucija, realizacija započetih projekata i saradnje sa međunarodnim institucijama, prevazići će se ekonomsko-socijalno stanje okruženja u kojem će se ovaj Zakon sprovoditi", kazala je ona, i dodala da je Ministarstvo planiralo da u narednom periodu donese 13 novih podzakonskih akata iz te oblasti.

Prema Zakonu o zaštiti na radu, poslodavac je dužan da zaposlene obavezno osigurava od povreda na radu, profesionalnih oboljenja i oboljenja u vezi s radom. Premije za osiguranje padaju na teret poslodavca, a određuju se u zavisnosti od nivoa rizika od povređivanja i oboljenja u vezi s radom.

16 organizacija za zaštitu na radu

Zakonom o zaštiti na radu propisano je da je “poslodavac dužan da organizuje i obavlja stručne poslove zaštite na radu u zavisnosti od organizacije, prirode i obima procesa rada, broja zaposlenih koji učestvuju u procesu rada, broja radnih smjena, procijenjenih rizika i broja lokacijski odvojenih jedinica”.

"Poslodavac, radi obavljanja poslova zaštite na radu, može da organizuje stručnu službu za obavljanje poslova zaštite na radu, odredi stručno lice za obavljanje poslova zaštite na radu, angažuje pravno ili fizičko lice za obavljanje ovih poslova", podsjetila je Žugić.

Ona je kazala da osoba koje se profesionalno bavi poslovima zaštite na radu i organizator procesa rada mora položiti stručni ispit.

"Stručni ispit se polaže pred Ispitnom komisijom u Ministarstvu, a do sada je registrovano više od 180 osoba visoke stručne spreme koje su položile ovaj ispit. Takođe, registrovano je 16 ovlašćenih organizacija za obavljanje poslova zaštite na radu", kazala je Žugić.

Galerija

( Dražen Đurašković )