Kako EKIP troši pare: Opozicija o milionima, vlast o broju telefona

I jučerašnju raspravu u Skupštini o finansijskom izvještaju Agencije za elektronske komunikacije za prošlu godinu kao i prošlonedjeljnu obilježila je oštra kritika opozicije i pokušaj poslanika vlasti da se opštom pričom zamagli rasipništvo ove institucije. Dok su poslanici opozicije ponovo stavili pod lupu sumnjivu kupovinu poslovnog prostora i izgradnju kontrolno-mjernog centra na Dajbaskoj gori koji je koštao 20 puta više nego što je bilo planirano, poslanici vlasti, gotovo bez izuzetka bavili su se, u odnosu na to, trivijalnim stvarima kao što su brzina i cijena interneta i penetracijom, odnosno brojem mobilnih telefona po glavi stanovnika.

Poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) Dragoslav Šćekić smatra da je Agencija neracionalno trošila novac i da Skupština ne bi trebalo da usvoji njen finansijski izvještaj.

Primjeri za to, po Šćekićevim riječima su kupovina poslovnog prostora i izgradnja tornja na Dajbabskoj gori.

„Državni Univerzitet je prodao privatnim firmama poslovni prostor za 1,6 miliona eura, a Agencija ga je od njih kupila za četiri miliona, samo nekoliko mjeseci kasnije”, podsjetio je Šćekić, dodajući da je pri tom neregularno i naplaćeno skoro 600.000 eura PDV i da je na taj način direktno oštećen državni budžet.

Državni Univerzitet je prodao privatnim firmama poslovni prostor za 1,6 miliona eura, a Agencija ga je od njih kupila za četiri miliona, samo nekoliko mjeseci kasnije, podsjetio je Šćekić

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Zarija Franović, koji je u smislu kritike štedljivosti Agencije bio potpuno usamljen u klupama parlamentarne većine, prihvatio je ranije saopšteni stav čelnika Agencije da je izgradnjom tronja na Dajbabskoj gori uvećana imovina. Međutim, za njega je “značajno da li je efikasnost, efektivnost i ekonomičnost ispoštovana”, odnosno je li taj novac racionalno potrošen.

On je naglasio da u izvještaju postoje greške u izračunavanjima neto plata, a i prilikom prihoda i rashoda postoje računovodstvene greške. Prigovorio je i visini plata u Agenciji.

„Imate neke stavke koje danas nemaju ljekari, a mislim da ne bi trebalo. U vezi sa zimnicom i porezom morate dijeliti sudbinu ostalih, sa finansijama se ne možemo igrati“, kazao je Franović.

Đurović: Grešaka je bilo, ali je sve plaćeno državi

Predsjednik Savjeta Agencije Šaleta Đurović priznao je da je bilo računovodstvenih grešaka, ali da je sve to plaćeno državi, „pa nema posljedica“.

Poslanik SNP-a Veselin Bakić kazao je da se moglo očekivati da Agencija mnogo više radi na zaštiti potrošača, na unapređivanju usluga i postizanju nižih cijena.

„Cijene usluga nijesu padale. Mi iz SNP-a sumnjamo da postoje prećutni dogovori sa telekompanijama, koji drže cijene na istom nivou, a veliki novac iznose iz države“, kazao je Bakić.

On je istakao da je prosječna plata u Agenciji tri puta veća od državnog prosjeka.

„Nadam se da kumovske, prijateljske i rođačke veze neće uticati da ovakav izvještaj bude usvojen“, rekao je Bakić, aludirajući na nedavno objavljenu informaciju da u toj instituciji rade članovi porodice desetak visokih funkcionera vlasti.

„Potrošili ste 42.000 eura za regulaciju, a od operatera ste uzeli 2,7 miliona", kaže Živković

Poslanik Nove Radojica Živković rekao je da je Agencija praktično najmanje potrošila na ono što je njen osnovni posao.

„Potrošili ste 42.000 eura za regulaciju, a od operatera ste uzeli 2,7 miliona. Da li je to u redu, ili je to dogovor da mogu da formiraju cijene kako hoće, pa zbog toga ništa ne činite“, pitao je Živković.

I juče kao i prethodne sedmice, Đurović je na svaku kritiku odgovorao pričom da je urađena analiza sedam relevantnih tržišta, da su određeni operatori univerzalnog servisa, koji još nije počeo da funkcioniše, kao i da je cijena mobilne telefonije u Crnoj Gori među najnižim u Evropi.

Sa poslanikom DPS-a Zoranom Jelićem je podijelio oduševljenje zbog penetracije od skoro 200 odsto, ističući da imamo najviše mobilnih po glavi stanovnika na planeti, skoro po dva.

Šaleta prećutao Milicu

Predsjednik Savjeta Agencije Šaleta Đurović nije juče odgovorio na pitanje šta misli o stavu inženjera da na Dajbabskoj gori nije morao da se gradi toranj. On je prošle sedmice rekao da u timu koji je radio elaborat za izgradnju kontrolno-mjernog centra na Dajbabskoj gori, kojim bi bilo predviđeno da sve košta oko 300.000 i da se ne gradi toranj nego da se montira metalni stub, nije bilo ekonomista i pravnika pa su, kako je rekao, loše planirani troškovi.

"Tu je rečeno da će put da košta 16.000 eura, a koštao je dva miliona", kazao je tada Đurović. Na tu tvrdnju su reagovali profesor Milica Pejanović-Đurišić i inženjer Dejan Jovanović koji su sa još nekoliko inženjera autori elaborata.

Oni su rekli da oni nijesu planirali izgradnju tornja, da se to ne radi ni u najimućnijim državama, jer se sve jednako efikasno i neuopredivo jeftinije završi sa metalnim stubom. Đurović je prećutao to pitanje opozicionih poslanika.

( Dražen Đurašković )