Život uz kamenolom: Bez struje među napuklim zidovima

Iako je inspekcija još početkom ljeta zatvorila kamenolom na Podima, u zaleđu Herceg Novog, štete koje je izazvao proteklih decenija još nijesu otklonjene.

Kamenolom, koji je radio skoro četiri decenije, po pričanju mještana, prouzrokovao je brojne nevolje i štete na kućama, pomoćnim objektima i dvorištima, koje nijesu sanirane do danas.

Bosiljka i Slobodan Bošković tvrde da, zbog oštećenja koja su direktna posljedica miniranja u kamenolomu, njihova kuća nije sigurna za stanovanje. Puna je pukotina, a zbog oštećenja krov prokišnjava.

Njihova kćerka je bila prisiljena da sa bebom, zbog sigurnosti, pređe u podstanare, a već godinama, kažu, nema svrhe da išta rade oko kuće.

Kako su kazali, dok „krpe“ na jednom mjestu, stvaraju se nove pukotine na drugom kraju kuće i dvorišta. Sa 150 eura Bosiljkine penzije, što su im jedina primanja, nemaju način da bilo šta ozbiljnije urade na popravci kuće.

S tugom zatvaraju vrata

Stara kuća Stojana Radonića, koja odiše prošlim vremenom, sa starim fotografijama i namještajem, zbog oštećenja čiji je vinovnik kamenolom, kako tvrdi, godinama je neuslovna za stanovanje, jer je i struja zbog sigurnosti morala biti isključena.

Povremeno je, kaže, obilazi i svaki put s tugom zatvara kućna vrata. Oštećena je i njegova nova kuća, iako je, kako je rekao Radonić, vodio računa da sve gradi po propisu.

Sve ostale prostorije u kući su oštećene, krov prokišnjava, a i električne instalacije nijesu sigurne.

Kako je ispričao, još je gora situacija sa kućom njegovog rođaka, kojoj je i krov urušen zbog kamenja koje je padalo nakon miniranja u kamenolomu. Sada „zjape“ razvaline te dvospratnice.

U kući svojih predaka, izgrađenoj prije više od vijek i po, Milorad Bigović sada može da koristi samo prostoriju od devet kvadrata.

Ona mu služi i kao kuhinja i kao dnevna i spavaća soba. Sve ostale prostorije u kući su oštećene, krov prokišnjava, a i električne instalacije nijesu sigurne.

Od dvadesetak kuća starosjedilaca, i isto toliko vikendaša u zaseoku Poda – Rusmani, polovina je oštećena. Većina vlasnika nema para da ih sanira. Smatraju i da je “pošteno da nadoknadu štete snosi onaj ko je odgovoran za to – firma “Prvoborac”, koja je 1974. godine otvorila kamenolom, i koja ima koncesiju za njegov rad još četiri godine.

Pomoć niotkud

Za pomoć su se, kazali su, obraćali Opštini, državnim institucijama, ali pomoći nije bilo.

Od nalaza vještaka, za koji oštećeni Pođani vjeruju da će ići u prilog njihovim tvrdnjama, zavisiće i pokretanje tužbe za nadoknadu štete.

Međutim, prema nalazu sudskog vještaka, vinovnik svih oštećenja je klizište, sa čim se mještani ne slažu. Oni pitaju zašto kamene međe, stare i po dva vijeka, „nijesu ni mrdnule“, i zašto nije bilo oštećenja na njihovim kućama prije nego što je otvoren kamenolom.

Zato traže novo vještačenje, ali tvrde da nemaju novac za njegovo pokretanje. Misle da bi Opština trebalo da snosi te troškove.

Predsjednik Opštine Dejan Mandić kazao je da će se, kada mu se Pođani obrate za pomoć za dodjelu novca za angažovanje vještaka, “potruditi da iznađu pare za to”.

Od nalaza vještaka, za koji oštećeni Pođani vjeruju da će ići u prilog njihovim tvrdnjama, zavisiće i pokretanje tužbe za nadoknadu štete.

Žalbe bile bezuspješne

Mještani Poda i Trebesina su prije četiri godine potpisivali peticiju za zatvaranje kamenoloma, uz obrazloženje da je neobezbijeđen i da predstavlja opasnost za ljude i objekte u ta dva sela.

Zbog svakodnevnih detonacija, kamene prašine i stijena koje su padale po njihovim imanjima, mještani su se bezuspješno žalili.

Tadašnje rukovodstvo “Prvoborca” je tvrdilo da „kamenolom radi sa uređenim papirima koji podrazumijevaju sve potrebne elaborate, dozvole, mjerenja i da se rad kamenoloma nalazi pod stalnim strogim nadzorom države, odnosno Republičke inspekcije. Kamenolom zahvata površinu od 12 hektara, s jamom dubokom 150 metara.

Galerija

( Slavica Kosić )