Prvi zoo vrt će vjerovatno biti otvoren na sjeveru
Razvijene zemlje životinje već odavno ne drže u kavezima, već na otvorenom prostoru, kažu u Društvu za zaštitu životinja
Prvi zoološki vrt u Crnoj Gori, prema mišljenju nadležnih u Agenciji za zaštitu životne sredine, trebalo bi da bude otvoren na sjeveru države i to u Beranama.
Potreba za njegovim osnivanjem, kako bi se na jednom prostoru skupile sve životinje iz privatnih zoo vrtova, postojala je i ranije. Kako je “Vijestima” kazala direktorica Agencije za zaštitu životne sredine Daliborka Pejović, problem je u tome što ni u jednoj planskoj dokumentaciji ne postoji predviđena lokacija za tu namjenu.
“Zato u Agenciji mislimo da treba iskoristiti postojeće kapacitete na sjeveru, odnosno Beranama, i na principu privatno–javnog partnerstva definisati prostor gdje bi se smjestile divlje životinje, zatečene i zaštićene vrste u Crnoj Gori, kao i one koje su trafikovane”, objasnila je ona.
U Crnoj Gori divlje životinje drže građani i to u šest privatnih rezervataIako interesovanja za otvaranje vrta postoji, kao i saglasnost i podrška za izgradnju potrebne infrastrukture od gradonačelnika Berana Vuke Golubovića, kočnica su upravo planska dokumenta. U Crnoj Gori divlje životinje drže građani i to u šest privatnih rezervata. Prema podacima Agencije u privatnom zoo vrtu u Beranama nalaze se četiri jelena lopatara, muflon, dva zlatna i srebrna fazana, dvadeset paunova, dva jazavca, dva medvjeda i jedna sova ušara.
U rezervatu u Nikšiću nalazi se suri orao, orao mišar, orao zmijar, sova ušara, divlja mačka, dva pitona i boa. U Tološima jedan od vlasnika rezervata drži osam vukova, dok u Vranićima stanuju vuk, lisica, dvije vjeverice, orao mišar, kobac, jelen, dvije vodene kornjače, šest fazana, četiri pauna, lisica i divlja svinja.
Nilski konj Nikica živi na Plavnici (foto: Luka Zeković)
Kako je “Vijestima” kazala Bosiljka Vojičić iz Agencije za zaštitu životne sredine, životinje koje se nalaze u privatnim rezervatima najčešće su doneseni kao mladunci ili su pronađeni povrijeđeni, uzeti od lovaca i predati sadašnjim vlasnicima na uzgajanje i liječenje. Neke od njih dobijene su i kao poklon zoološkog vrta iz Beograda. Vojičić je objasnila da su uslovi u kojima se drže životinje regulisani Zakonom o zaštiti prirode i propisani su Pravilnikom o bližim uslovima držanja i uzgoja zaštićenih divljih vrsta životinja.
Razvijene zemlje životinje već odavno ne drže u kavezima, već na otvorenom prostoru, kaže Sveetlana Manojlović“Vlasnici životinje drže u uslovima koji su uglavnom u skladu sa pravilnikom. Generalno, u svim rezervatima, kavezi su dobro obezbijeđeni, higijena je na zadovoljavajućem nivou, a veterinari dolaze po potrebi. Najčešće nepravilnosti koje se javljaju su neodgovarajuće dimenzije kaveza u kojimase životinje drže”, kazala je ona i dodala da ekološka inspekcija redovno kontroliše privatne zoološke vrtove.
Tako je tokom 2011. godine rezervatima u Nikšiću i Vranićima naloženo da pribave dozvolu za držanje divljih vrsta životinja, dok je zbog neizvršenja rješenja protiv vlasnika rezervata u Tološima podnesena prekršajna prijava. I rezervatu u Beranama zbog poplava u decembru prošle godine u kojem je vlasniku uginulo preko 60 životinja nije pisano rješenje za dobijanje dozvole.
Predsjednica Društva za zaštitu životinja Svetlana Manojlović ranije je kazala “Vijestima” da u Crnoj Gori ne postoje uslovi za držanje divljih životinja kojima inače nije mjesto u kavezima. Ona je tada kazala da se stalno pominje priča o osnivanju zoo vrta iako sve razvijene zemlje životinje već odavno ne drže u kavezima, već na otvorenom prostoru. Manojlović je dodala i da Podgorica ne bi mogla klimatski da podnese vrt, jer bi “zaudaralo do Nikšića”.
Crna Gora ima nilskog konja na Plavnici i sibirskog tigra u Sutomoru
U dva rezervata borave i vrste koje nijesu karakteristične za ove prostore - nilski konj na Plavnici i sibirski tigar u Sutomoru. Nilski konj Nikica postala je poznata i svjetskoj javnosti nakon što je u prošlogodišnjim poplavama pobjegla iz kaveza turističkog kompleksa na Plavnici i slobodno se kretala obližnjim zetskim selima.
I sibirski tigrovi poznati su crnogorskoj javnosti još od 2006. godine kada ih je granična policija zbog ilegalnog transporta zaplijenila nedaleko od Nikšića.
Državni organi nijesu znali šta da rade sa tigrovima pa su ih vratili vlasniku, nakon čega je jedan od njih uginuo. Nakon nesvakidašnjeg ilegalnog transporta, u martu 2007. godine javnost je šokirala vijest da je tigar odgrizao ruku majki vlasnika dok ga je pokušavala nahraniti.
Galerija
( Milica Novaković )