Lukas Papademos glavni kandidat za novog premijera Grčke
Papademos je bio zamjenik predsjednika ECB od 2002. do 2010. godine, a kao guverner Banke Grčke od 1994. do 2002. nadzirao je napore zemlje za ulazak u zonu eura
"Lukas Papademos će biti novi premijer zemlje nakon što su odlazeći premijer Jorgos Papandreu i lider opozicije Antonis Samaras sinoć postigli dogovor", piše dnevnik "Ta Nea".
Drugi listovi su, takođe, naveli da je bivši zvaničnik ECB najizgledniji kandidat za novog šefa vlade, ali da to još nije konačna odluka, prenosi Rojters.
"Ko će najvjerovatnije biti premijer? Svi izvori kažu da je Lukas Papademos osoba koja će prihvatiti ovu ulogu", piše dnevnik "Etnos".
Papademos je bio zamjenik predsjednika ECB od 2002. do 2010. godine, a kao guverner Banke Grčke od 1994. do 2002. nadzirao je napore zemlje za ulazak u zonu eura.
Od odlaska iz ECB je savjetnik sadašnjeg premijera Papandreua.
Prelazna vlada bez Papandreua
Grčki premijer Jorgos Papandreu i lider najveće opozicione stranke Antonis Samaras postigli su dogovor o novoj vladi, saopštila je kancelarija predsjednika Grčke koji je organizovao sastanak.
Iz kancelarije predsjednika Karolosa Papuljasa poslije sastanka koji je trajao oko 90 minutra, saopšteno je da na čelu nove vlade neće biti Papandreu i da će razgovori o novoj vladi biti sjutra nastavljeni.
Socijalista Papandreu i lider konzervativne Nove demorkatije Antonis Samaras trebalo je da razgovaraju o obrazovanju prelazne vlade čiji bi glavni zadatak bio da obezbijedi usvajanje sporazuma o pomoći koji je ponudila Evropska unija.
Grčka od maja 2010. preživljava zahvaljujući paketu međunarodne pomoći od 110 milijardi euraPapandreu je ranije rekao da će se povući čim se postigne sporazum o novoj koalicionoj vladi, dok je Samaras tražio da prvo premijer podnese ostavku, pa da se poslije razgovara o novoj vladi.
Grčki politički lideri dva dana su pokušavali da postignu dogovor o stvaranju prelazne vlade kojom bi se prevazišla politička kriza i spriječio bankrot prezadužene zemlje koji bi mogao uslijediti ako Grčka ne prihvati sporazum o pomoći koji su ponudili evropski lideri.
Grčka od maja 2010. preživljava zahvaljujući paketu međunarodne pomoći od 110 milijardi eura. Ali zbog ozbiljnosti krize bio je potreban drugi paket pomoći, pošto Atina ne može pod povoljnim kamatama da pozajmljuje novac na međunarodnom tržištu.
Prema sporazumu, koji su članice EU dogovorile 27. oktobra poslije maratonskih pregovora, Grčka bi dobila još 130 milijardi eura pomoći, a banke bi otpisale 50 odsto grčkog duga što je otprilike još 100 milijardi eura.
Taj sporazum treba da odobre grčki poslanici zbog čega lideri u zemlji moraju prvo da okončaju političku kruizu.
Vanredni izbori trebalo bi da budu održani u februaru 2012.
( Beta, Tanjug )