U državnoj upravi bi još da zapošljavaju, a ne otpuštaju nesavjesne i one što smetaju
Prema podacima Centralne kadrovske evidencije u 2017. godini bilo je samo jedno rješenje o otkazu u državnoj upravi. Izostali otkazi za one što je Đukanović rekao da smetaju, a Pažin da su nesavjesni
Predstavnici državne uprave planirali su u ovoj, izbornoj godini, nova zapošljavanja, uprkos mjerama štednje i upozorenjima međunarodnih institucija da je državni aparat glomazan i da je neophodno manje službenika da bi se smanjila javna potrošnja. Izostala su otpuštanja nesavjesnih i onih koji u državnoj administraciji samo smetaju, a što je bilo najavljivano iz Vlade.
Izabrani predsjednik Milo Đukanović sa premijerske pozicije je prije tri godine ocijenio da “veliki broj ljudi zaposlenih u javnom sektoru dolazi na posao samo da bi smetao”, poručujući da bi takvi trebalo da ostanu kod kuće da ne zauzimaju kancelarije i da oslobode prostor da se nagrade oni koji zaslužuju.
Potpredsjednik Vlade Zoran Pažin je na sjednici Vlade u Kolašinu 19. aprila 2016. kazao da je “potrebno unaprijediti zapošljavanje sposobnih i otpustiti one koji nesavjesno rade u upravi”. Iz kabineta Pažina i iz Vladinog Biroa za odnose sa javnošću nijesu odgovorili na pitanja “Vijesti” koliko je do sada utvrđeno da ima nesavjesnih službenika i u kojim resorima, kada će i koliko njih biti otpušteno. Nijesu odgovorili ni zašto se planiraju dodatna zapošljavanja.
Prema kadrovskom planu Vlade, koji je usvojen 19. aprila, tokom ove godine u državnoj upravi je planirano da se zaposle još 704 službenika i 33 pripravnika.
Prema posljednjim zvaničnim podacima, u državnoj administraciji ima 39.306 zaposlenih, dok ih je na lokalnom nivou 12.174.
Šta kažu u Ministarstvu
Ministarstvo javne uprave, na čijem čelu je Suzana Pribilović, nema podatke o broju otpuštenih državnih službenika.
Prema podacima Centralne kadrovske evidencije, koje je Uprava za kadrove dostavila “Vijestima”, u 2017. godini bilo je samo jedno rješenje o prestanku radnog odnosa po otkazu poslodavca i to u Ministarstvu vanjskih poslova. U 2016. nije bilo rješenja o otkazu.
Iz Ministarstva javne uprave objašnjavaju da iako se u novom kadrovskom planu radi o planiranju novih zapošljavanja, ne znači da će biti zaposleno toliko službenika.
“U skladu sa obavezama zapošljavanja u dijelu administrativnih kapaciteta koje proizilaze iz programa pristupanja Crne Gore EU, organi državne uprave moraju planirati nova zapošljavanja u toku 2018. godine”, rekli su iz Ministarstva, odgovarajući na pitanje “Vijesti” zašto se prima još službenika kad je administracija glomazna i preporuke svih relevantnih međunarodnih institucija su da se smanji broj zaposlenih u državnoj upravi.
Kadrovski plan, kako su kazali, donosi pregled stanja u pogledu broja zaposlenih u organima državne uprave, ali i potreba organa za zapošljavanjem, što ne znači da će se ovaj plan realizovati u potpunosti.
“On obuhvata i javne i interne oglase, što znači da će se jedan dio popuniti od zaposlenih iz sistema. Svakako, u kontekstu procesa optimizacije broja zaposlenih vrlo nam je koristan kako bi što realnije sagledali mogućnosti za mobilnost postojećih kadrova i dodatno zapošljavanje u cilju povećanja efikasnosti javne uprave. Treba imati u vidu da je ovo plan potreba organa, a njegova implementacija zavisiće od više faktora, prije svega, finansijskih mogućnosti, a posebno procesa optimizacije”, saopštili su iz Ministarstva.
Milena Milošević iz Instituta alternativa ocijenila je da je ključno vidjeti obrazloženja potreba za novim zapošljavanjem, a podsjetila je i na plan Vlade da bude skoro 2.000 manje zaposlenih do 2020. godine.
“To ne obuhvata samo državnu upravu i službe Vlade, za koje je donesen kadrovski plan, već i druge državne organe i tzv. regulatorna tijela. To znači da sva nova zapošljavanja u pojedinim ministarstvima ili službama znače da će dodatno morati da se smanji broj zaposlenih na drugim mjestima. Istina je da određenim organima, kao što je, primjera radi, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, fali zaposlenih, dok na drugoj strani, imamo prekobrojnih, recimo u policiji”, rekla je Miloševićeva.
Ona je ukazala da kadrovski plan za prošlu godinu nije ni donijet, a kada su usvajani, značajno su ”kasnili”, što je slučaj i sa sadašnjim.
“Zbog toga se ovi planovi i ne koriste kao autentičan alat za upravljanje ljudskim resursima, već kao još jedna zakonska obaveza, koja se ponekad polovično ispuni, kao i mnoge druge”, ocijenila je Miloševićeva.
Zakonom o državnim službenicima i namještenicima propisano je da se kadrovski plan Vlade za kalendarsku godinu donosi u roku od 30 dana od dana donošenja Zakona o budžetu za tu godinu. Na pitanje zašto kasni ovogodišnji kadrovski plan, iz Ministarstva javne uprave su odgovorili da određeni organi nijesu bili u mogućnosti da u zakonskom roku dostave pojedinačne planove jer su bili u postupku donošenja ili izmjena Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji.
Upozorenje EK
Evropska komisija je u novom izvještaju za Crnu Goru konstatovala da je i dalje potrebna snažna politička volja za efikasniju depolitizaciju javnog sektora i optimizaciju državne uprave, kao i da bi se osigurala efikasna primjena i finansijska održivost reformi.
“Značajna optimizacija ljudskih resursa pokrenuta je krajem 2017. godine u državnoj i lokalnoj administraciji, što bi trebalo da smanji kadrovske potrebe za pet odsto (na nacionalnom nivou) do 2020. godine, ali i da se bavi potrebama dodatnih kapaciteta u vezi sa evropskim integracijama. Centralni kadrovski registar se redovno ažurira, ali još nije povezan sa sistemom plata”, navodi se u izvještaju.
Dodaje se da je zbog reorganizacije nakon izbora 2016. godine, odloženo sprovođenje akcionog plana reforme javne uprave 2016-2018, naročito u pogledu optimizacije javne uprave, koja će sada početi u 2018. U 2017. bilo 455 rješenja o prestanku radnog odnosa
Prema podacima Centralne kadrovske evidencije, u 2017. godini bez posla je ukupno, po sili zakona, po osnovu sporazuma i slično, ostalo 455 državnih službenika. Od tog broja, najviše je bilo sporazuma o prestanku radnog odnosa 106, a 92 o prestanku radnog odnosa zbog preuzimanja zaposlenog u novootvoreni državni organ. U 2016. godini bilo je 415 rješenja o prestanku radnog odnosa, od čega najviše po osnovu sporazuma, 139.
( Ivana Gudović, Biljana Matijašević )