HDZ hapšenjem Boljkovca traži slamku spasa

Partizanski šef karlovačke policije i prvi hrvatski ministar unutrašnjih poslova Josip Boljkovac uhapšen je zbog sumnje da je počinio ratne zločine nad civilima 1945.

U prvim reakcijama, ovo hapšenje se gotovo jednoglasno dovodi u vezu sa skorim izborima i pokušajem HDZ-a da na taj način zaradi glasove, naveo je Radio Slobodna Evropa (RSE).

Boljkovac je uhapšen je zbog sumnje da je 1945. kao šef karlovačke OZN-e naredio da se bez stvarnog razloga, a pod optužbom da su sarađivali sa ustašama, uhapsi više desetina osoba iz Duge Rese nedaleko Karlovca, što je on negirao.

Kako je kazao njegov advokat Anto Nobilo, jednomjesečni pritvor je predložen zbog načina izvršenja i značaja djela za koje ga terete.

Njegovu kuću okružili su naoružani specijalci maskirani fantomkama, a ne vidim koji su to problemi mogli biti kada se hapsi starac od 91 godinu, koji može da hoda samo uz upotrebu dvije štake

„Demonstracija sile prilikom hapšenja bila je neprimjerena. Njegovu kuću okružili su naoružani specijalci maskirani fantomkama, a ne vidim koji su to problemi mogli biti kada se hapsi starac od 91 godinu, koji može da hoda samo uz upotrebu dvije štake“, prokomentarisao je Nobilo.

Hapšenje je politička predstava za javnost HDZ-ovog ministra policije Tomislava Karamarka, zaključio je advokat.

Boljkovac je jedan od osnivača HDZ-a i prvi ministar unutrašnjih poslova u samostalnoj Hrvatskoj. Još ovoga ljeta pisalo se kako mu slijedi hapšenje zbog navodnih likvidacija ustaša i domobrana u logoru Dubovac nakon Drugog svjetskog rata, ali je on to demantovao, piše hrvatski Index.

„Nije se ni pitati moglo što se tamo događa, nije bilo pametno. Bila su to takva vremena“, branio se Boljkovac.

Osim Boljkovca, kriminalističkoj obradi su podvrgnuti i partizanski zapovjednik Rade Bulat i službenik OZN-e Josip Manolić

Dodao je i da je njegovo eventualno hapšenje pokušaj aktualne vlasti da skrene fokus s mnogo važnijih problema u Hrvatskoj. Onda bi se, kako je naglasio, „govorilo manje o tome šta su sve pokrali“.

Osim Boljkovca, kriminalističkoj obradi su podvrgnuti i partizanski zapovjednik Rade Bulat i službenik OZN-e Josip Manolić.

Šta je smisao kažnjavanja?

Politički analitičar Žarko Puhovski kazao je za RSE da su dvije stvari jasne.

„Moralo se kad tad učiniti nešto za rješenje tog problema ratnih zločina ili zločina odmah nakon Drugog svjetskog rata i, s druge strane, očito da je tajming vezan za stvari koje su jako daleko od Drugog svjetskog rata, ali jako blizu izborima za mjesec dana.

Smisao kažnjavanja je generalna prevencija

I to dovodi u sumnju smisao kažnjavanja! Smisao kažnjavanja je generalna prevencija. Ovo neće postići taj cilj, jer će to ljudi shvatiti kao predizbornu igru, a ne kao kažnjavanje ljudi za zločine za koje ih je trebalo kazniti“, smatra Puhovski.

Politički analitičar Marinko Čulić upozorio je na nekonzistentno postupanje hrvatskih vlasti.

„Niko naravno ne može imati ništa protiv progona ratnih zločina ako za to postoje utemeljeni dokazi, u šta nisam u ovom slučaju siguran, ali uporedio bih dvije stvari: ako su pustili onog nesretnog Ašnera da ode u Austriju i tamo na miru umre, pa što ne puste i ova tri stara partizana da bez gnjavaže naprosto umru, jer svi su blizu devedeset ili preko devedeset godina?

To samo po sebi govori da je tu ugrađen jedan asimetričan stav prema antifašizmu i fašizmu”, ocijenio je Čulić.

„To može biti samo u funkciji nekog očajničkog pokušaja da se iskobeljaju mjesec dana prije izbora koje će po svemu sudeći izgubiti, ali barem se nadaju da to neće biti jako dramatično.”

( Danka Vraneš Redžić )