Jakšić: Manjak para u gradskoj kasi pogodiće najviše socijalu, kulturu i sport

Odustajanje potencijalnih investitora od kupovine zemljišta i gradnje objekata tokom ove godine glavni je razlog lošijeg punjenja budžeta, čulo se na centralnoj javnoj raspravi o predlogu rebalansa budžeta Glavnog grada, prema kojemu je umjesto planiranih 68.318.950 smanjen na 53.502.800 eura.

Slaba naplata prihoda

To je, prema riječima gradskog sekretara za finansije Miomira Jakšića uslovilo slabu naplatu najznačajnijih lokalnih prihoda.

Mjere štednje koje su preduzeli, između ostalog, podrazumijevaju smanjene izdatke za struju na 24 odsto, smanjene transfera javnim preduzećima za pet odsto, ali smanjenja plata u Glavnom gradu neće biti. To je potvrdio Jakšić odgovarajući na pitanje odbornika Momčila Vujoševića iz DPS-a.

Prema procjenama koje su urađene prilikom donošenja toga zakona, bilo je planirano da će se ostvariti više prihoda u ovoj u odnosu na prethodnu godinu za 15 miliona. Nažalost, efekti nijesu takvi

Obrazlažući uzroke rebalansa, Jakšić je kazao da su do njega dovele i izmjene Zakona o finansiranju lokalne samouprave i zakonskih propisa koji na drugačiji način regulišu obračun ličnih dohodaka.

"Prema procjenama koje su urađene prilikom donošenja toga zakona, bilo je planirano da će se ostvariti više prihoda u ovoj u odnosu na prethodnu godinu za 15 miliona. Nažalost, efekti nijesu takvi, te dolazimo u situaciju da efekti novopreduzetih mjera faktički budu samo nadomještanje onoga što je ukinuto izmjenom Zakona o finansiranju lokalne samouprave", rekao je Jakšić.

Rebalans, koji je pozitivno ocijenilo i Ministarstvo finansija, kako je naglasio, uzrokovala je i slaba realizacija najznačajnijih lokalnih prihoda: naknade za komunalno opremanje, prodaje zemlje i naplate poreza na promet nepokretnosti.

Operativni budžet se prema novom predlogu sa 35.718.590 smanjuje na 30.029.000 eura, za „pojedine namjene“ će se utrošiti 29.209.000 eura umjesto planiranih 34.318.590 eura. Za kapitalne investicije će se utrošiti 23.473.800 umjesto planiranih 32.598.360 eura. Sekretar za finansije je istakao da nijednu programsku aktivnost nijesu “makli”, već su samo napravili racionalizaciju, jer su planiranja u tom sektoru bila “više optimistična nego realna”.

Ko će to da plati

Odbornicu SNP u Skupštini Glavnog grada Zdenku Popović zanimalo je da li je tako restriktivan plan održiv na duži rok, koliko duguju investitori Glavnom gradu za komunalne takse i kako to naplatiti “bez zavlačenja ruku u džepove građana”, a zatražila je i objašnjenje kako će Glavni grad ubuduće vršiti isplatu za eksproprijaciju zemljišta.

"Ovakav 'prelaz' imaće samo pozitivne efekte na duži rok, jer ćemo naučiti da dobro gazdujemo parama poreskih obveznika i trošimo ih za planirane namjene", rekao je on, ističući da će isplatu za eksproprijacije zemljišta vršiti tako što će dio novca davati odmah, a ostatak otplaćivati na rate.

Odbornika SNP Aleksu Bečića zanimalo je kojim potrošačkim jedinicama je najviše smanjen budžet i da li će i zgrada parlamenta biti konzervirana poput sportske hale u Zeti i od Jakšića dobio odgovor da su najviše “oštećene” oblasti socijale, kulture i sporta, te da se na zgradi parlamenta radi i da će se “planirano budžetom ostvariti”.

Jakšić je nedavno “Vijestima” izjavio da će zbog mjera štadnje 45 zaposlenih iz gradske administracije morati da ode kući.

"Katel" duguje 860.000 eura

Jakšić je kazao da je dug investitora prema Glavnom gradu do kraja septembra iznosio sedam miliona eura i istakao da će svi čiji su dugovi prispjeli za naplatu, a nijesu plaćeni, biti tuženi.

Odgovarajući na pitanje odbornika Bečića koji su najveći investitori koji duguju Glavnom gradu, direktorica Agencije Nada Mugoša kazala je da će tužiti preduzeće “Katel” zbog duga od 860.000 eura za tri lokacije, preduzeće “Šofranac” koje duguje 540.000, i istakla da postoje firme sa kojima se vode sudski sporovi, koji traju dugo ili su u stečaju.

Ona je istakla da teže izlaze na kraj sa pravnim licima, koja teško ulaze u proces legalizacije objekata.

( Željka Vučinić )