Ministri ocijenili da je kriza, a ne politička volja uslovila dodjelu državne pomoći
Od 71,7 miliona eura državne pomoći u 2010. godini najviše novca je pripalo KAP-u 42,9 miliona i Željezari 4,8 miliona
Vlada nije srećna zbog načina na koji je dodijeljena državna pomoć u prethodne dvije godine i nije mogla uticati da ta podjela bude drugačija zato što je ekonomska kriza uslovila da se moraju restrukturirati i spasavati važni privredni subjekti , dok će u narednom periodu nastojati da se ta pomoć drugačije raspodijeli iIi da se više novca usmjeri za razvoj sjevernog regiona.
To su istakli potpredsjednik Vlade Vujica Lazović i ministri finansija i ekonomije Milorad Katnić i Vladimir Kavarić u nastavku kontrolnog salušanja na Odboru za ekonomiju, budžet ifinansije na temu dodijeljene državne pomoći u 2010. godini.
Kavarić je najavio novi akt na koji je pozitivno mišljenje dala EK i koji predviđa podjelu države na regione na osnovu kojih će se dodjeljivati pomoćOd 71,7 miliona eura državne pomoći u 2010. godini najviše novca je pripalo KAP-u 42,9 miliona i Željezari 4,8 miliona, dok je godinu ranije od 50,5 miliona KAP dobio 25 miliona eura, a Željezara pet miliona
"Ekonomske okolnosti, a ne politička volja uslovile su dodjelu državne pomoći. Neke komponente kao što je regionalna pomoć su zapostavljene, ali kontinuirano smo pomagali sjever kroz razne projekte. Kada su u pitanju efekti dodijeljene pomoći nijesmo u prilici da imamo te rezultate, ali to ćemo promijeniti", rekao je Lazović.
Pomoć za spas kompanija u kriznom periodu
Katnić je istakao da cilj dodjele državne pomoći nije bio da se poveća proizvodnja, izvoz i broj radnih mjesta, već da se spase kompanije u kriznom periodu i da se restrukturiraju.
"Namjera je da se smanjuje pomoć u narednom periodu i da se vide njeni efekti", istakao je Katnić.
Kavarić je najavio novi akt na koji je pozitivno mišljenje dala EK i koji predviđa podjelu države na regione na osnovu kojih će se dodjeljivati pomoć.
"Prioritet će biti projekti sa sjevera koji će biti ekonomski održivi", rekao je Kavarić.
Predstavnici Vlade nijesu odgovorili na pitanje da li je i sa koliko novca država pomagala KAP i u 2011. godini što je zanimalo poslanika SNP-a Aleksandra Damjanovića koji je rekao da je ”džavna pomoć dodjeljivana privatizovanim firmama koje su, kako je istakla CBCG u preporukama Vladi, dobile nekvalitetne straterške partnere”
"Privatizacija je trebalo da obezbijedi restrukturiranje, a da država obezbijedi ono što se naziva uslovi za lakše poslovanje. Sada imamo situaciju da se kriza države pomoći i garancija koje su 10 odsto BDP-a prenosi u fiskalnu sferu čime se slabi pozicija države", rekao je Damjanović.
Vlada da uraditi analizu poslovanja KAP-a od 2005.
Poslanik SDP-a Damir Šehović istakao je da je državna pomoć morala biti bolje strukturirana i da je 60 odsto usmjereno “preduzećima sa posebnim potrebama“, a na štetu malih i srednjih preduzeća, dok je poslanik PZP-a Zarija Pejović rekao da bi Vlada trebalo da uraditi analizu poslovanja KAP od momenta njegove privatizacije 2005. godine.
Poslanik SNP-a Dragoslav Šćekić je pitao kako se mogla davati pomoć bez bilo kakve analize, kakav je efekat dodjele države pomoći kroz garancije bankama i da li su one uzvatile na pravi način privrednicima i građanima.
"Dali smo garancije bankama za jeftinije kreditne linije kako bi pomogli sektor malih i srednjih preduzeća i do sada poreski obveznici nijesu platili za tu pomoć. Suočeni smo ponovo sa istim zahtjevom banaka i nije lako da donesemo odluku", istakao je Katnić koji je odgovarajući na pitanje poslanika DPS-a Zorana Jelića najavio da će u budžetu za 2012. godini biti opredijeljeno milion eura za zapošljavanje kroz projekat “Posao za vas”.
Efekti u narednom izvještaju
Odbor nije usvojio Godišnji izvještaj o dodijeljenoj državnoj pomoći u 2012. godini, prihvaćene su izmjene i dopune zakona o dodjeli državne pomoći, dok su zaključci koji bi pratili godišnji izvještaj i koje je predložio SDP vraćeni “na doradu da ne bi bili blagi”.
Najznačajnije novine u novim zakonskim rešenjima o dodjeli državne pomoći su da se omogućava pravo žalbe prema tom osnovu na koje Komisija mora odgovoriti u roku od mjesec danaPredsjednik Komisije za dodjelu države pomoći Mitar Bajčeta rekao je da je nezadovoljan ishodom glasanja jer nije Komisija ta koja odobrava državnu pomoć, kao i da su u godišnjem izvještaju prikazali podatke onakvim kakvi jesu i koji su proizveli kontrolno saslušanje.
SDP je kroz pet zaključaka tražio da Vlada preispita politiku državne pomoći koja je na dugi rok neodrživa, smanji pomoć za KAP, poveća učešće pomoći koje bi podstakle razvoj ekonomije, preispita politiku regionalne pomoći i stvori pretpostavke za praćenje efekata dodijeljene pomoći.
Najznačajnije novine u novim zakonskim rešenjima o dodjeli državne pomoći su da se omogućava pravo žalbe prema tom osnovu na koje Komisija mora odgovoriti u roku od mjesec dana i čije je rješenje konačno, da se u godišnjim izvještaju nalaze efekti dodijeljene državne pomoći i da Komisija umjesto devet ima pet članova.
Pejović u virtuelnom, a Jelić u tajnom svijetu
Poslanik PZP -a Zarija Pejović je nakon izlaganja poslanika DPS-a Zorana Jelića i Zorana Vukčevića, kroz proceduralno reagovanje zamjerio što neki poslanici DPS-a koji su i dalje dio izvršene vlasti koriste kontrolono saslušanje da prezentuju programe institucija koje zastupaju.
Pejović je odgovorio Jeliću da nije problem ako političari funkcionišu u virtuelnom svijetu jer je tu javnost da ih vrati u realni svijet"Treba postaviti pitanje ministrima da se razriješe neke dileme. Jedno je poslanička, a drugo direktorska funkcija" rekao je Pejović.
Jelić je kazao da je Pejović uzeo ulogu sudije da bi prosudio kako će poslanik izlagati i da izlazi iz okvira poslovnika.
"Za razliku od vaših eksperata na papiru, odvje sjede ozbiljni ljudi koji se bave svojim poslom. Vukčević i ja iza sebe imamo rezultate, za razliku od vaših kolega iz PZP-a koji žive u virtuelnom svijetu" istakao je Jelić.
Pejović je odgovorio Jeliću da nije problem ako političari funkcionišu u virtuelnom svijetu jer je tu javnost da ih vrati u realni svijet.
"Problem je kad političari funkcionišu u tajnom svijetu gdje ih oko javnosti ne može pratiti", rekao je Pejović.
Galerija
( Marija Mirjačić )