Gran pri izraelskom filmu "Život u slikama"

Izraelski film „Život u slikama" autorke Tamar Tal dobitnik je Gran prija XVI Internacionalnog TV Festivala Bar 2011. koji je podjelom nagrada okončan u nedjelju u hotelu „Prinses".

Žiri u sastavu predsjednica Ana Maria Rosi iz Srbije, Robert Tomljenović iz Hrvatske, Ton van Zantvort iz Holandije, Džesika Daniel iz Kanade i Jovanka Kovačević-Đuranović iz Crne Gore ocijenio je da je ovo „izvanredan dokumentarac koji kroz bolno filmsko putovanje na dirljiv i duhovit način otkriva tragične životne priče svojih junaka", gdje 96-godišnja Mirijam i njen unuk Ben pokušavaju da spasu svoju fotografsku radnju sa blizu milion negativa na kojima su ovjekovječeni najvažniji momenti staranja izraelske države.

Kod dokumentaraca, Zlatna maslina je pripala filmu „Каrlin dolazak" u produkciji Španije, Belgije i SAD.

Za najbolji autorski pristup nagrađen je izraelski film "Kafkina posljednja priča"

"Ovo je intiman i potresan portret devetnaestogodišnje djevojke koja nastoji da odgaja svoju novorođenu bebu na ulicama Managve u Nikaragvi. Autor Koen Suidgest diskretno prati očajnički pokušaj ove male porodice da preživi i ujedno oslikava sve beznađe beskućnika", ocijenio je žiri.

Za najbolji autorski pristup nagrađen je izraelski film "Kafkina posljednja priča", a za najbolji vizuelni identitet hrvatski "Ratni reporter".

Stanovnici sela i naftna kompanija

Zlatna maslina za ekološke i turističke dokumentarce pripala je irskom filmu „Cjevovod", „dirljivoj, izazovnoj, provokativnoj i prvoklasnoj priči snimanoj četiri godine" o sukobu stanovnika sela u Irskoj i multinacionalne naftne kompanije koja želi da izgradi gasovod kroz njihov kraj.

Za najbolji autorski pristup nagrađen je njemački film "Amazon uživo (3) - šuma budućnosti"

U istoj kategoriji, za vizuelni identitet filmova nagrađena je epizoda "Finska" njemačkog TV serijala "Divlja Skandinavija" snimljena u netaknutoj divljini sjevernjačkog leda finsko-ruske granice.

Za najbolji autorski pristup nagrađen je njemački film "Amazon uživo (3) - šuma budućnosti" koji prikazuje čudesnu prirodu amazonskih kišnih šuma i svu tragiku njihovog uništavanja.

Pametna i zabavna priča o patologu

Zlatna maslina, te nagrade za najbolji scenario i najboljeg glumca u kategoriji igrani program pripale su austrijskom filmu "Sječenje" režisera Davida Šalka i Josefa Hadera koji tumači i glavnu ulogu.

"Ovo je pametna i zabavna priča o patologu i njegovom neprihvatanju životnih realnosti, razvodu i odrastanju ćerke. Odličan scenario pretočen je u vrlo pitak film sa primjerenom dozom crnog humora. Neočekivani obrti i dobro ostvarene uloge cijele glumačke ekipe doprinose uvjerljivosti i kvalitetu filma obrazložio je žiri.

U istoj kategoriji, Italijanka Stefania Roka proglašena je za najbolju glumicu zahvaljujući roli u filmu "Eda i komunista" u produkciji RAI kojom je „uspješno portretisala kompleksnu istorijsku ličnost Musolinijeve ćerke Ede Ćano, suočene sa mržnjom naroda, porodičnom izdajom i neočekivanom ljubavlju.

Nagradu za najbolju fotografiju dobio je ruski film „Kandahar", a za najbolju režiju i montažu poljski „Čеrnobil - četiri dana u aprilu".

Festival je zvanično zatvorio ugledni sineasta reditelj prof. Vladimir Perović

Zlatna maslina i nagrada „Dragan Radulović" za najbolji dječji TV program pripali su holandskom filmu „Leteća Ana" koji je „intimistička vješto snimljena humana priča o djetetu sa posebnim potrebama".

U kategoriji kratke TV forme, Zlatna maslina i nagrada za najbolji vizuelni identitet pripala je njemačkom animiranom filmu „Izgubljena i pronađena kutija ljudskih osjećaja" o mladiću koji je izgubio oca i o različitim fazama patnje kroz koju prolazi.

Festival je zvanično zatvorio ugledni sineasta reditelj prof. Vladimir Perović. U proteklih pet dana, na festivalu je prikazano ukupno 70 filmova u takmičarskim kategorijama, a održan je niz zanimljivih pratećih pograma

Specijalna nagrada za film o Dadu

Specijalna nagrada dodijeljena je dokumentarcu „Dado-ukrštanja" u produkciji Javnog servisa RTCG i režiji Sanje Blečić. Film o nedavno preminulom našem likovnom velikanu „napravljen je na vrlo profesionalan način sa puno uloženog truda i istraživanja i doprinio da šira publika shvati značaj njegovog rada i uticaj na crnogorsku i francusku likovnu scenu", istakao je žiri.

( Radomir Petrić )