Polovina crnogorskih građana živi u divljoj gradnji

Menadžer za projekte prostornog planiranja u Fondu za razvoj UN (UNDP) u Crnoj Gori Jelena Janjušević došla je do podatka da gotovo polovina građana živi u nekom tipu nelegalnog objekta. Ona je na zvaničnom blogu UNDP-a “Glasovi iz Euroazije”, pod nazivom “Može li inicijativa za energetsku efikasnost pomoći u rješavanju problema nelegalne gradnje?” pokušala da pojasni kako je Crna Gora došla u ovakvu situaciju, ali i dala preporuke za legalizaciju oko 100.000 nelegalnih objekata.

“Prema procjenama Ministarstva održivog razvoja i turizma, Crna Gora - zemlja sa 650.000 stanovnika ima oko 100.000 nelegalnih građevina. S obzirom na to da prosječno domaćinstvo ima 3,4 člana, dolazimo do grubog podatka da skoro polovina domaćinstava živi u neregularnom ili nelegalnom objektu. Postavlja se pitanje kako smo došli u ovu situaciju. Radi se o kombinaciji više faktora, uključujući nedostatak planiranja, kapaciteta u opštinskim građevinskim inspekcijama, te priliv stranih investicija u periodu od 2006. do 2009. godine (od čega je većina bila u građevinarstvu)”, ističe Janjušević na blogu.

Crna Gora - zemlja sa 650.000 stanovnika ima oko 100.000 nelegalnih građevina

Takođe, napominje ona, neki od faktora koji su doveli do ovakvog stanja su i neefikasna kontrola lokalnih uprava i vlade, neinformisanost građana o negativnim posljedicama koje uključuju štetu koja se nanosi životnoj sredini, nedostatak prihoda lokalnoj upravi na ime neplaćenih komunalnih i građevinskih taksi i prihoda na ime poreza, neodgovarajuća infrastruktura, ali neadekvatne ili nedovoljan broj javnih, društvenih i kulturnih ustanova

Rušenje 100.000 objekata nije moguće

“Da bi se riješio ovaj problem, vjerujem da bi Vlada trebalo da obezbijedi inovativnu soluciju kao inicijativu za legalizaciju. Problem je jednostavno previše velik da bi se riješio - rušenje 100.000 nelegalnih objekata jednostavno nije moguće, kao ni povećanje poreza ako se uzme u obzir problem naplate. Iskustva iz drugih zemalja koje su legalizovale prekomjernu gradnju, takođe nisu održiva solucija. Zbog svega ovoga mi u UNDP-u smo predložili inovativnu ideju nadležnom Ministarstvu, koja vjerujemo može da da pozitivne rezultate”, kaže Janjušević.

Uvesti mjere energetske efikasnosti

UNDP je predložio uvođenje mjera energetske efikasnosti kao inicijativu za one vlasnike koji se prijave za legalizaciju. U toj organizaciji UN smatraju da su vlasnici nelegalnih objekata na taj način u mogućnosti da dobiju blaže kredite jer su primijenili mjere energetske efikasnosti u svojim domovima.

“Uzmimo na primjer nelegalnu stambenu kuću površine 100 metara kvadratnih. Prema dostupnim podacima ovakvo domaćinstvo potroši mjesečno oko 100 eura za struju. Ako bi vlasnik renovirao objekat (zamjena prozora, krova, vrata, fasade), prema našim procjenama, ima potencijal za uštedu potrošnje energije do 40 odsto, odnosno da bi račun za struju iznosio 60 eura”, predlaže Janjušević.

Sa druge strane, smatra ona, vlasnici bi imali trošak mjesečne rate kredita za renoviranje u iznosu od 24 eura mjesečno u narednih 20 godina.

“Dodatno, pošto je naš primarni cilj legalizacija, pretpostavimo da cijena za individualni objekat iznosi 50 eura po kvadratnom metru i da taj iznos može biti plaćen u periodu od 20 godina. Ako sumiramo sve troškove (račun za struju, cijena renoviranja i legalizacije) dolazimo do sume od približno 105,07 eura. Ovo bi značilo da vlasnici objekta imaju približno isti iznos mjesečnog troška kao prije legalizacije, ali bi imali legalnu i renoviranu stambenu jedinicu, sa smanjenom potrošnjom energije. Domaćinstva bi imala dodatne beneficije od ovog procesa kao što je veća vrijednost na tržištu nekretnina jer je objekat legalan i ima smanjenu potrošnju energije”, zaključuje Janjušević.

Oporavak državnog budžeta

Janjuševićeva smatra da bi predložene mjere imale značajan pozitivan efekat na lokalnu upravu, Vladu kao i ekonomiju.

“Ovo bi doprinijelo povećanju prihoda u lokalnim budžetima (od taksi za legalizaciju), te državnom (od poreza na imovinu i PDV-a), stimulisalo zapošljavanje (arhitekti, inženjera, nadzornika, majstora raznih struka) i poboljšalo planiranje prostora u zemlji, kao i smanjilo emisiju štetnih gasova i uvoza struje”, dodaje Janjušević.

Galerija

( Tina Radulović )