Iz agencije za zaštitu tajnih podataka pokušali da zataškaju aferu prisluškivanja

Neko od čelnika Agencije za zaštitu ličnih podataka pokušao je da zataška aferu nezakonitog prisluškivanja, koje su policiji godinama omogućavali crnogorski mobilni operatori.

To se jasno vidi iz zapisnika Savjeta Agencije iz juna mjeseca ove godine, kada je predsjednik tog tijela Šefko Crnovršanin upitao kolege o kontroli koja je vršena u policiji, a na koju se u javnim duelima sa direktoricom MANS-a Vanjom Ćalović hvalio direktor Uprave policije Veselin Veljović.

Šef policije prije više od četiri mjeseca javno saopštio da službenici te službe ne zloupotrebljavaju mogućnost provjere listinga mobilnih operatora, uz tvrdnju da se sve radi u skladu sa zakonom, a da su to utvrdili kontrolori Agencije.

Šef policije prije više od četiri mjeseca javno saopštio da službenici te službe ne zloupotrebljavaju mogućnost provjere listinga mobilnih operatora

Iz zapisnika sa sjednice Savjeta Agencije, međutim, jasno je nijesu imali argumentovane nalaze na koje bi neko mogao da se pozove.

Iste tvrdnje našle su se i u dopisu specijalnog tužioca za organizovani kriminal Đurđine Ivanović, čiji dio su objavile “Vijesti” 9. juna, a u kome piše da Tužilaštvo nema saznanja da su službenici policije zloupotrebljavali mogućnost da provjeravaju listinge mobilnih operatera i da je sve rađeno u skladu sa zakonom.

O kakvim provjerama pričamo?

Četiri dana nakon toga, Savjet Agencije bavio se tim tekstom, a, kako piše u zapisniku od 13. juna, gotovo svi članovi te institucije nijesu bili čak ni informisani o kakvim kontrolama Veljović i Ivanović pričaju.

“Interesuje me da li je izvršen inspekcijski nadzor”, započeo je diskusiju tada Crnovršanin.

“U dijelu nadzora Agenciji fali informatički ekspert. Mogli smo da uzmemo vještake”

Direktor Agencije Bojan Obrenović na insistiranje Crnovršanina da se objasni o kakvoj kontroli policije Veljović i Ivanović govore, pročitao je odgovor na informaciju, u kojoj, između ostalog, piše da je početni stav bio da se uopšte ne ide u nadzor policije, već kod mobilnih operatora.

Kontrolori su, međutim, kako piše, pošli i u Upravu policije i razgovarali “o činjenicama koje su bitne za nadzor”.

“Vi sami znate da su naši kontrolori, koji su pošli tamo, naišli na elektronsku formu i računare i kad smo sastavili mozaik, mi smo tu stali, jer u tom momentu nismo imali tu šta da tražimo.

Mogli smo da angažujemo eksperta koji je programer”, piše u tekstu iz informacije.

Zašto nije bilo kontrole u UP

Član savjeta Aleksa Ivanović kazao je tada da su kontrolori Agencije morali da naprave zapisnik sa minimumom informacija o nađenom, ali i da je bilo neophodno utvrditi šta se dešava sa podacima koje je prikupljala policija.

“U dijelu nadzora Agenciji fali informatički ekspert. Mogli smo da uzmemo vještake”, kazao je tada Ivanović, komentarišući objašnjenje da pravi nadzor nije napravljen jer Agencija nema IT eksperte.

On je u nastavku sjednice, kako piše u zapisnicima, nakon objašnjenja o načinu “kontrole” rada javne policije, insistirao da se utvrdi šta se dešava sa podacima koji su tokom godina sakupljani nezakonito i da li oni ostaju u UP.

“Zahtijevam i da se precizno kaže zašto nije bilo kontrole u Upravi policije”, kazao je Ivanović tada.

Na kraju sjednice, navodi se u zapisnicima, članovi Savjeta konstatovali su da Veljović “kaže to što kaže” - i da policija više ne dobija podatke bez naloga suda.

Tada je i zaključeno da treba da se izvrši kontrola rada UP, konkretno - da li dobijaju, koriste i obrađuju podatke od dobijene od operatora.

“Ukoliko ne dobijaju, to će biti iskorak i da vidimo da li su obrisali podatke koje su dobili na nezakonit način”, piše u zaključku člana savjeta Radenka Lacmanovića, a sa kojim se saglasio ostatak Savjeta.

Nakon kontrole Agencija je zabranila operatorima da policiji dostavljaju podatke, kako su to činili ranije

Čedomir Mitrović, nakon toga, konstatovao je da će kontrola biti teška i da će se sve svesti na priču - “ono što nam kažu”.

“Postoji mogućnost zloupotrebe. Mi ćemo pokušati da prevaziđemo ovo”, dodao je on.

Agencija za zaštitu ličnih podataka reagovala je nakon višegodišnjeg traženja MANS-a da se policiji ukine pravo da ima direktan pristup bazama podataka i listinzima mobilnih operatora, osim ako za to imaju odobrenje suda.

Tokom februara 2011. Agencija je, bez IT stručnjaka, obavila nadzor operatora nad sprovođenjem zaštite ličnih podataka Društva za telekomunikacije M:tel, Crnogorskog telekoma i kompanije Telenor, provjeravajući da li se zakonito primjenjuje Sporazum UP sa operateorima.

Nakon kontrole Agencija je zabranila operatorima da policiji dostavljaju podatke, kako su to činili ranije.

Tri policajca dobila lozinke

UP je Sporazumom sa M:telom zaključio 2007. godine, i tri policajca dobila su lozinke, a sve sa obrazloženjem da se potpisivanjem dokumenta ne dobijaju ovlašćenja veća od onih predviđenih zakonom, već da je na taj način samo ubrzan postupak dobijanja informacija.

Šef policije je “Vijestima” kazao kako Agencija nije našla nepravilnosti u radu policije prilikom korišćenja direktnih linkova

Sa mobilnim operatorom Telekom, UP je sklopila Sporazum 2009, s tim što podaci nijesu korišćeni zbog, kako je objašnjeno, tehničkih problema, pa su podaci preuzimani na osnovu pisanih zahtjeva, dok sa Telenorom nema potpisan sporazum, a podaci se, takođe, preuzimaju na osnovu pisanog zahtjeva.

Gotovo mjesec dana nakon sjednice na kojoj je su gotovo svi članovi Savjeta Agencije saznali o kakvoj kontroli Veljović govori, šef policije je “Vijestima” kazao kako Agencija nije našla nepravilnosti u radu policije prilikom korišćenja direktnih linkova u bazama mobilnih operatora.

To piše, kako je tada rekao, u zapisniku koji je Agencija dostavila policiji nakon obavljene kontrole.

Za pola godine 280 sudskih naloga

Kontrolori Agencije, kako je kazao Lacmanović, utvrdili su da se rješenja poštuju i da je u prvom dijelu godine izdato preko 280 sudskih naloga za traženje listinga i podataka.

“Kontrolori su utvrdili da se postupa po rješenjima Agencije i da se podaci dostavljaju samo onda kada postoji sudski nalog.

Od dana kada su rješenja donijeta, tačnije do 14. juna, UP je uputila zahtjeve mobilnim operatorima za dostavljanje podataka i to: 89 prema M:telu, 90 prema T-comu i 101 prema Telenoru”, istakao je Lacmanović.

Bili u posjeti, nisu nadzirali

Ivanović je, objašnjavajući šta se prije četiri mjeseca zapravo dešavalo, kazao da odlazak kontrolora u UP nije imao formu inspekcijskog nadzora, već posjete, zato što “zapisnik nije dostavljen čelnim ljudima Agencije”.

“Zato sam tražio da se taj postupak konačno završi. To nije bila inspekcijska kontrola, a direktor Obrenović je inicirao sastanak sa menadžmentom policije.

Moj stav je bio da se podaci ne mogu prikupljati bez naloga suda.

Veljović je tada kazao da, ako je to tako, policija će ubuduće to poštovati”, rekao je Ivanović.

Ne zna se jesu li podaci izbrisani

Član Savjeta Radenko Lacmanović istakao je kako je predmet interesovanja Agencije u tom periodu bio rad mobilnih operatora, koji su podatke nezakonito dostavljali policiji.

“Kontrolorima je rečeno da su podaci izbrisani. Naloženo je da se to uradi i pretpostavljam da je tako urađeno"

“Donijeli smo rješenja kojima je takva praksa zabranjena, a nadzor je vršen nad radom operatora a ne policije. Nakon tih rješenja, na moj predlog, donijeli smo odluku da krenemo i u klasični nadzor u UP i utvrdimo da li se poštuju naša rješenja”, rekao je Lacmanović.

Rješenja Agencije, kako je kazao, sada se poštuju i može se govoriti o regularnoj situaciji.

Upitan šta se desilo sa podacima dobijenim protivzakonito i da li je UP izbrisala tu bazu, Lacmanović je rekao da pretpostavlja da toga više nema: “Kontrolorima je rečeno da su podaci izbrisani. Naloženo je da se to uradi i pretpostavljam da je tako urađeno”.

( Tanja Pavićević, Danilo Mihajlović )