Ko će na kraju da plati grčki dug?

Evropski političari su donijeli odluku: banke će u procesu saniranja grčkih dugova morati da preuzmu veći finansijski teret. Predsjednik zone zemalja eura Jean-Claude Junker govori o "osjetnom povećanju" učešća banaka u ukupnoj svoti koja će biti potrebna za spas Grčke od stečaja.

Otprije poznati rizik

Već su se javili oni koji smatraju da je čitav pogled na ulogu banaka u procesu spašavanja Grčke a time i eura, pogrešan.

"Ne radi se o tome koliko će banke da plate. Pitanje je koliko ćemo mi morati da podržimo banke. Ali, na kraju krajeva su banke Grčkoj posudile novac i to je rizik koji je u tržišnoj ekonomiji uobičajan", kaže Hans-Peter Burgof, profesor za bankarsku ekonomiju na Univerzitetu u Hohenhajmu.

Ovo mišljenje dijeli i njegov kolega sa Univerziteta u Oksfordu Klemens Fest. "Mislim da se radi o potpuno pogrešnoj perspektivi. Stiče se utisak da političari prisiljavaju banke na nešto što one nijesu dužne da učine, što je potpuno pogrešno", smatra Fest.

On smatra da bi, u stvari, bilo ispravno kada banke u kranjem slučaju uopšte ne bi dobile nazad svoj novac. "Potpuno je nepoželjno a i nepravedno kada bi banke dobile novac od porezkih obveznika", zaključio je ovaj ekonomista.

Dva ekstrema

Jedan od ekstrema bi bio da banke u potpunosti dobiju nazad svoj novac koji im duguje Grčka. Ono što se sada čini neprihvatljim je sve do jula bila jedina opcija koja se uzimala u obzir.

Drugi ekstrem bi bio kada bi političari ostavili banke da se same snalaze sa grčkim dugovima. Međutim, u tom slučaju postoji opasnost da banke koje su angažovane u Grčkoj bankrotiraju. To bi sa sobom povuklo lavinu koja bi na kraju negativno uticala i na ostatak ekonomije. Srednje rješenje je da se banke odreknu jednog dijela duga.

Ugledni njemački ekonomista Paul Kirhof smatra da je to najmanje što bi banke trebale da učine. "Povjerioci koji su Grcima davali kredite i na temelju toga ostvarivali visoku dobit se sada moraju pomiriti s time da možda neće sve uloženo dobiti natrag", izjavio je Kirhof za Bavarski radio.

Strah od recesije

I djelimično opraštanje dugova bi moglo snažno da oslabi neke banke, pogotovo one manje.Banke su i ovako i onako prisiljene na suradnju. "Političari u svakom trenutku mogu da kažu: ako vam se ne sviđa ova opcija onda se sami pozabavite Grčkom i tražite od nje novac", kaže Klemens Fuest.

Utisak da banke zavise od toga što će političari reći je pogrešan. Zavisnost je uzajamna. Banke koje dospiju u nezavidan položaj neće više biti u stanju da posuđuju novac preduzetnicima ali i potrošačima što svakako ne može biti u interesu politike jer takvo stanje stvara opasnost od recesije.

"Važno je da se politika pobrine za to da banke dođu do kapitala", smatra Fuest. Pred bankarima i političarima je dakle faza dugotrajnog pregovaranja.

Akcije grčkih banaka u velikom padu

I dok se vode rasprave o mogućem rješenju problema grčkog dugovanja, zakoni tržišta sami regulišu stanje na berzi. Cijene akcija grčkih banaka na berzi u Atini danas su osjetno pale zbog očekivanja da će banke morati da prihvate znatno veće gubitke na obveznicama grčke vlade.

U sklopu novog plana zone eura za borbu sa dužničkom krizom predviđeno je da banke prihvate mnogo veće gubitke na grčkim obveznicama od ranije dogovorenih.

Vrijednost dužničkih hartija grčke vlade u grčkim bankama mjeri se milijardama eura.

Akcijama grčkih banaka na zatvaranju Atinske berze cijena je bila u minusu u prosjeku za 17 odsto, a indeks akcija izgubio je zbog toga 4,51 odsto.

Dvogodišnja finansijska kriza znatno je pogodila grčke banke. Akcije po kapitalu najvećoj grčkoj banci, Nacionalnoj banci Grčke, pale su s više od 20 eura u oktobru 2009. na današnjih 1,6 eura.

Na drugim evropskim tržištima indeksi akcija su međutim u plusu zahvaljujući očekivanju sporazuma o rješenju evropske dužničke krize.

Lideri 17-člane zone eura, koji strahuju od širenja dužničke krize na veće evropske ekonomije, nijesu uspjeli na sastanku za vikend da postignu sveobuhvatni sporazum. Taj sporazum se očekuje u srijedu.

Protest javnih službenika zbog novih smanjenja plate je nastavljen i poslije 48-časovnog generalnog štrajka, masovnih demonstracija i nereda u centru Atine. Nezaposleni, kojih sada ima oko 16,5 odsto, čekali su danas u dugim redovima socijalnu pomoć zbog problema u kompjuterskom sistemu.

( Dojče Vele )