Mladi sa hendikepom: Predrasude i dalje najveći problem

Diskriminacija osoba s invaliditetom u Crnoj Gori svakodnevno je izražena, što se posebno ogleda kroz potpunu ograničenost pristupa nizu javnih objekata i prostora, piše u Izvještaju o stanju ljudskih prava te populacije za prošlu godinu, koji je uradilo Udruženje mladih sa hendikepom.

Podaci sa terena, iz gotovo svih crnogorskih opština, govore da osobe s inva1liditetom nemaju mogućnost da uđu u objekte javnih ustanova, u škole, bolnice, centre za socijalni rad, kulturne i sportske objekte.

"Stanje dodatno pogoršavaju i izazovi sa pristupom i dobijanjem ortopedskih i drugih pomagala, pa do nemogućnosti da se informišu kako o svojim pravima, tako i o dnevnim dešavanjima u okruženju, čime ostaju na marginama društvenih tokova", piše u Izvještaju, koji je podržala Evropska unija.

Autori konstatuju da je prisutno zlostavljanje osoba s invaliditetom od strane same porodice

Dodatni izazov u borbi protiv diskriminacije, prema mišljenju autora, predstavlja negativno nasljeđe i brojne predrasude i stereotipi o osobama s invaliditetom.

"Takvi pristupi dodatno ugrožavaju položaj osoba s invaliditetom i limitiraju njihovu socijalnu inkluziju. Jedan od uzroka je nedovoljna informisanost ukupne javnosti. Takođe, samopouzdanje kod samih osoba s invaliditetom još nije na nivou koji bi pružio poruku jasnog i snažnog protivljenja različitom tretmanu", piše u tom dokumentu.

Ograničene slobode kretanja

Autori konstatuju da je prisutno zlostavljanje osoba s invaliditetom od strane same porodice, u vidu ograničene slobode kretanja i onemogućavanja školovanja.

Zabrinjava ponašanje nadležnih institucija u slučajevima kršenja ljudskih prava, upozoravaju iz Udruženja

"Jedini razlog takvog postupanja je prikrivanje invaliditeta zbog negativnog stava društvene sredine. Dešava se da kad osoba s invaliditetom želi da ostvari svoju volju bude podrvgnuta ne samo zlostavljanju, već i pravoj torturi.

Nije zanemarljiva činjenica da se pristupa smještaju u institucije jako male djece, iako bi to trebalo da bude posljednja mjera", piše u Izvještaju sa pozivanjem na iskustva osoba sa invaliditetom.

Zabrinjava ponašanje nadležnih institucija u slučajevima kršenja ljudskih prava, upozoravaju iz Udruženja. U određenim slučajevima, kažu, pokazali su potpunu pasivnost, dok su u dragim slučajevima reagovali.

"Navedeno ukazuje na selektivno postupanje određenih institucija", tvrde autori Izvještaja.

Položaj žena sa invaliditetom

U izvještaju napominju na slučajeve diskriminacije osoba sa invaliditetom, od kojih su najupečatljiviji protivljenje mještana Ždrebaonika, MZ Gorica, Opština Danilovgrad, izgradnji kuća za djecu sa invaliditetom, diskriminacija Marijane Mugoše i Andrije Samardžića zbog korišćenja psa vodiča na javnim mjestima.

"Poseban problem predstavlja zdravstvena zaštita žena s invaliditetom"

"Na osnovu svih dešavanja može se izvesti zaključak da crnogorsko društvo i lokalne sredine još uvijek nemaju potrebnu svijest i razvijene kapacitete i mehanizme za osobe s invaliditetom piše u Izvještaju.

U Izvještaju navode da bez obzira što u Crnoj Gori nema detaljnih istraživanja na temu položaja žena s invaliditetom, sasvim je jasno da su izuzetno ranjiva grupa, koja se često suočava sa dvostrukom diskriminacijom i po osnovu pola i po osnovu invaliditeta.

"Poseban problem predstavlja zdravstvena zaštita žena s invaliditetom. Dovoljan je podatak da osim u Pljevljima ne postoji nijedna ginekološka ordinacija pristupačna ženama koje koriste invalidska kolica ili se otežano kreću", piše u Izvještaju.

Političare ne interesuju

Autori Izvještaja zaključuju da je uključenost osoba s invaliditetom u politički i javni život zajednice veoma niska, jer političke partije u svojim politikama i praksama još ne predviđaju uključivanje pripadnika te populacije.

Ne postoje gestovni prevodioci koji bi pomogli u sporazumijevanju

"U ostvarivanju glasačkog prava velika barijera je arhitektonska nepristupačnost objekata u kojima se glasa, samih kabina koje nijesu prilagođene korisnicima invalidskih kolica, čime se ugrožava tajnost glasanja.

Ne postoje gestovni prevodioci koji bi pomogli u sporazumijevanju s osobama sa oštećenjem sluha prilikom glasanja. Za osobe sa oštećenjem vida, jedini način glasanja je uz asistenciju osobe koju sami odaberu, što do kraja nije pouzdano i čime se krši tajnost glasanja", upozoravaju iz Udruženja.

Pravda dostupna, ali nema gestovnih tumača

U Izvještaju piše i da je analizom zakonskog okvira utvrđeno da je osobama s invaliditetom dostupan pristup pravdi, a najčešći je problem nedovoljna edukovanost zaposlenih u pravosuđu i u organima uprave za rad sa osobama s invaliditetom.

Osobe s invaliditetom imaju jednaka prava nasljeđivanja, kao i pristupa kreditima

"Često se pokazuju predrasude zaposlenih prema osobama s invaliditetom. Problem su dostupnost prostorija sudova i organa uprave, kao i nedovoljan broj tumača za gestovni govor", piše u Izvještaju.

Osobe s invaliditetom, piše u tom dokumentu, imaju jednaka prava nasljeđivanja, kao i pristupa kreditima.

"Problem kod nasljeđivanja su porodični odnosi i nedostatak državne kontrole nad imovinskim pravima lica u institucionalnom smještaju", konstatuje se u Izvještaju.

( Dražen Đurašković )