U inostranstvu bi naši speleolozi završili u zatvoru

Naši speleolozi završili bi u zatvorima da u inostranstvu rade na način na koji strani speleolozi rade u Crnoj Gori, ocijenio je za „Vijesti“ član Planinarsko–speleološkog društva „Akovo“ Željko Madžgalj.

Kako je kazao, situacija u toj oblasti je haotična, a planinarska i speleološka društva o istraživanjima u pećinama saznaju nakon završenog posla.

"Rade bez ikakvih dozvola, nema kontrole nad istraživačima i posjetiocima pećina, a strani speleolozi nemaju ni obavezu da se prijave nadležnima, što je i najkrupniji problem", objasnio je on.

Pećine u Crnoj Gori su nezaštićene

U Crnoj Gori bez kontrola nadležnih organa i lokalnih speleoloških društava, kako je kazao Madžgalj, istraživali su Česi, Francuzi, Mađari, speleolozi iz okruženja. On je objasnio da bi ekspedicija prije dolaska u zemlju trebalo da se najavi, informiše šta će istraživati, a nakon obavljenog posla nadležnima dostavi izvještaj u roku od 15 dana i širi izvještaj za tri mjeseca.

Njegov kolega iz Herceg Novog Dejan Verigo iz Planinarsko-Smučarskog društva “Subra” smatra da Speleološki savez treba da pokrene jaču akciju kako bi se registrovale ne samo pećine već i ljudi koji se bave speleologijom.

Pećine su nezaštićene

Kako je kazao “Vijestima” pećine u Crnoj Gori su nezaštićene, a i pored nekih pokušaja da im se prida odgovarajući značaj, podrška nadležnih je izostala.

"Ministarstvo i Agencija za zaštitu životne sredine, osim toga, trebalo bi da donesu i preporuke za popunjavanje katastra, da bi znali na koji način se ispunjavaju rubrike"

"Kao speleolog koji radi više od 30 godina, imam svoj obiman katastar, ali bi trebalo sastaviti registar onih koji se bave ovim poslom, jer pouzdano znam da postoje ljudi sa sjevera koji vode istraživače i posjetioce po pećinama", upozorio je on i dodao da se ne može svako baviti speleologijom.

Loše stanje u oblasti speleologije dodatno pogoršava nepostojanje katastra koji je prema Zakonu o zaštiti prirode iz 2008. trebalo da bude utvrđen do 2009. godine. Osim toga zakonom je bilo predviđeno da su naučne i stručne ustanove koje istražuju speleološke objekte i speleološke organizacije dužne da dostave podatke o rezultatima istraživanja u roku od tri mjeseca nakon završenog posla.

Ipak, nadležni državni organi, smatra Madžgalj, nijesu učinili puno da bi zaštitili speleološko blago Crne Gore.

On je kazao da Ministarstvo održivog razvoja i turizma nije odredilo „ni bliži način i sadržaj formulara koji speleolozi treba nakon istraživanja ispuniti“.

"Ministarstvo i Agencija za zaštitu životne sredine, osim toga, trebalo bi da donesu i preporuke za popunjavanje katastra, da bi znali na koji način se ispunjavaju rubrike. Najavljeni novi Zakon o zaštiti prirode trebalo bi da sadrži sve to, a mi već dovoljno kasnimo za državama u okruženju", ocijenio je on.

Evidenciju vodi nekoliko istraživača

Madžgalj je upoređujući Crnu Goru i zemlje okruženja kazao da u Hrvatskoj postoji između šest i sedam hiljada speleoloških objekata, dok ih je Slovenija prošle godina imala više od deset hiljada. Kako je kazao, evidencije o pećinama u Crnoj Gori vodi samo nekoliko istraživača i društava.

Prikupljanje i sjedinjavanje svih podataka od različitih istraživača veliki je posao, a Madžgalj smatra da treba da ga započnu državni organi

"Mi smo uz pomoć Regionalne agencije za Bjelasicu, Komove i Prokletije uz podršku opštine Bijelo Polje radili katastar, a za cilj imamo da do kraja godine upišemo sto objekata", dodao je on.

Prikupljanje i sjedinjavanje svih podataka od različitih istraživača veliki je posao, a Madžgalj smatra da treba da ga započnu državni organi.

"To je ogroman posao, ali se od nečega mora početi i bilo bi dobro da u to krenu ljudi iz Ministarstva i Agencije, jer se svake godine pronađe po stotinu novih objekata", kazao je on.

Još u avgustu 2008. godine iz tadašnjeg Ministarstva turizma i zaštite životne sredine najavljeno je da će Zakonom o zaštiti prirode pećine biti uvrštene u turističku ponudu na održivi način.

Tada su iz tog vladinog tijela kazali da ne znaju ni koliko pećina ima, pa je zakon predvidio i njihovo popisivanje i određivanje kome se treba obratiti za dobijenje dozvole za ulazak.

Deponije u jamama

Građani „nemaju osjećaj“ za prirodno bogatstvo u njihovoj blizini, smatra Madžgalj, jer jame često koriste za odlaganje otpada.

"Oni ne shvataju da ako u jamu bace uginulu stoku i otpad ona će podzemnim vodama doći do izvora sa kojih piju vodu. Jame su nam postale odlagališta raznog otpada, a pristupačne pećine su devastirane", upozorio je on.

Iz Ministarstva održivog razvoja i turizma objasnili su da je u toku rad na izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode

Madžgalj smatra da treba zaštititi ulaz u pećine stavljanjem fizičkih zaštita – rešetki. On je pomenuo i da je „tragedija još veća“ kada se zna da je, na primjer, zakonom zaštićena Novakovića pećina podložna devastaciji i dostupna svakom znatiželjniku.

Iz Ministarstva održivog razvoja i turizma objasnili su da je u toku rad na izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode, kako bi se stvorila i dobra osnova za donošenje podzakonskog akta koji će stvoriti uslove za izradu katastra speleoloških objekata u Crnoj Gori.

"Prepoznajući značaj ove oblasti, radi se na izmjenama zakona, i one će biti usvojene u najkraćem mogućem roku", najavili su iz tog Vladinog tijela.

Kako su objasnili iz Ministarstva izdavanje dozvola za organizovano posjećivanje, korišćenje ili uređenje speleološkog objekta, otvaranje i zatvaranje ulaza odnosno izlaza speleološkog objekta, obavljanje naučnih i stručnih istraživanja, ronjenje, snimanje filmova ili fotografisanje, izgradnju, obnovu i sanaciju svakog podzemnog objekta u nadležnosti je Agencije za zaštitu životne sredine.

Iz Agencije su saopštili da čekaju donošenje podzakonskog akta, jer bez njega ne mogu početi sa radom.

( Milica Novaković )