Đukanović brže od Markovića vukao ka EU
Institut alternativa uporedio novi Izvještaj o napretku Crne Gore sa onima iz 2016. i 2015. godine
Detaljna analiza posljednjeg Izvještaja o napretku Crne Gore, koja obuhvata period od oktobra 2016. do februara ove godine, pokazuje da su ocjene Evropske komsije (EK) gore od onih koje je Crna Gora dobila u prethodna dva izvještaja za 2015. i 2016. godinu, saopšteno je iz Instituta alternativa (IA).
Iz te NVO su podsjetili da EK od 2015. primjenjuje novu metodologiju u izvještavanju o napretku kandidata za članstvo koja uključuje i standardizovane ocjene za svako poglavlje pojedinačno: nazadovanje, bez napretka, ograničen napredak, dobar napredak i vrlo dobar napredak.
Tako su lako uporedljivi rezultati u pojedinačnim poglavljima za svaku godinu. Primjera radi, u poglavlju 5 – Javne nabavke, Evropska komisija je za 2015. ocijenila “dobar napredak” kod Crne Gore, u 2016. “ograničen napredak”, dok je ocjena za posljednju godinu “nazadovanje”. U poglavlju 14. - Saobraćaj - za sve tri godine je identična ocjena “ograničen napredak”.
Ako se te ocjene EK za svih 33 poglavlja iskažu numerički, navode u IA, tako da se za “nazadovanje” dodijeli ocjena minus jedan, za “bez napretka” nula i redom do ocjene dva za “vrlo dobar napredak”, dolazi se do zaključka da je prosječna ocjena 1,12 za posljednji izvještajni period. Prosječna ocjena za 2015. je 1, 15, dok je za 2016. godinu 1,18. Tada je premijer bio predsjednik DPS-a Milo Đukanović.
“Zaključak je da je stepen napretka izmjeren u posljednjem izvještaju EK manji od onog koji je zabilježen u izvještajima za 2015. i 2016. godinu”, tvrdi ipredsjednik Upravnog odbora IA Stevo Muk.
On je podsjetio da je u većini pregovaračkih poglavlja Crna Gora, prema izvještaju EK, u proteklih godinu dana ostvarila “ograničen napredak”.
“Od 33 poglavlja tekovine EU o kojima se pregovara, dobar napredak je ostvaren u 7, ograničen napredak u 24, nije bilo napretka u jednom, a u jednom pogavlju je zabilježeno nazadovanje”, tvrdi on.
U odnosu na izvještaj za 2016. godinu, podsjetio je on, napredak je manji u poglavljima koja se odnose na slobodno kretanje robe, javne nabavke, informatičko društvo i medije, energetiku, carinsku uniju, vanjske odnose, finansijsku kontrolu.
“Posebno je zabrinjavajuće poglavlje o javnim nabavkama, koje i jedino u kojem je zabilježeno nazadovanje, što je najgora ocjena na skali EK. U ključnim poglavljima za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala i zaštite temeljnih prava (23 - Pravosuđe i temeljna prava, 24 - Pravda, sloboda i bezbjednost), Crna Gora iz godine u godinu dobija iste ocjene o ograničenom napretku”, istakao je Muk.
Ističući da ima značajan broj primjedbi na način na koji su određene oblasti kojima se IA bavi prikazane u izvještaju EK, detaljna analiza izvještaja pokazuje da situacija nije onakva kakvom je Vlada želi prikazati.
“Opšta ocjena napretka po pregovaračkim poglavljima gora je nego u prethodna dva izvještaja. To potvrđuje naše teze o usporavanju reformi, posebno u mandatu ove Vlade, praćene i sve otvorenijim napadima na kritičare režima”, tvrdi Muk.
Prijepodne zove na saradnju, popodne radi o glavi
Poziv premijera Duška Markovića civilmom sektoru da sjednu za isti sto, upućen sa premijerskog sata, predstavlja performans za međunarodnu zajednicu, a ne iskrenu promjenu stava Vlade koja je dovela odnose sa kritički orijentisanim dijelom civilnog sektora do nikad gore ravni, ocijenila je izvršna direktorica CGO Daliborka Uljarević.
Ona smatra da premijer, umjesto da zaštiti ustavno pravo na slobodu izražavanja, on učestvuje u podizanju natrpeljivosti sa elementima govora mržnje.
“Najviši zvaničnici Vlade koordiniraju akcije u cilju pokušaja diskreditacije i slabljenja slobodnomislećih NVO, a sve uz podršku provladinih medija koji nas svojim uracima vraćaju u mračne devedesete. Nema saradnje dok traju kampanje zastrašivanja, niti dok ova Vlada demonstrira netransparentnost, diskreciono odlučivanje i radi na kreiranju svog paralelnog NVO sektora. To su jalovi poslovi koji najbolje oslikavaju svu neiskrenosti ovih poziva“, kazala je Uljarevićeva, navodeći da se dijalog može otvoriti kad se obustave hajke:
"Do tada, makar da nam ne vrijeđaju inteligenciju, time što nas pozovu na saradnju do podna, a od podna imate sve provladine medije upregnute protiv vas".
( Vladan Žugić )