Crnoj Gori treba samoregulatorno tijelo i ograničena sloboda medija

Crnoj Gori je potrebno funkcionalno samoregulatorno tijelo, jer je to najbolji način da se postignu veći profesionalni etički standardi, ocijenjeno je na okruglom stolu Medijske slobode i odgovornost za javnu riječ.

Skup je organizovao Radio Antena M, uz podršku Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori.

Glavni i odgovorni urednik tog Radija, Darko Šuković, smatra da su medijske slobode i odgovornost za javnu riječ ključne odrednice kvaliteta javne komunikacije, a da u Crnoj Gori, već nekoliko godina, nema potrebnog nivoa kulture javnog diskursa.

"Pogubili smo se negdje prethodnih godina, više nego ikad, uprkos tradicionalnim vrijednostima crnogorskog društva zasnovanim na kodeksu čojstva i junaštva“, smatra Šuković.

„Previše medija, partija, nevladinih organizacija učinilo je da se prečesto za čitaoce, gledaoce, birače i grantove borimo i neprimjerenim rječnikom“, naveo je on.

Prema njegovim riječima, poštovanje pretpostavke nevinosti, časti i privatnosti odavno nijesu i praktičan standard u Crnoj Gori.

„Pogubili smo se negdje prethodnih godina, više nego ikad, uprkos tradicionalnim vrijednostima crnogorskog društva zasnovanim na kodeksu čojstva i junaštva“, smatra Šuković.

Slobodan medija je jedan od prioriteta

Šef Delegacije EU u Crnoj Gori Leopold Maurer kazao je da je jedan od sedam prioriteta koje je Evropska komisija postavila Crnoj Gori bila i sloboda medija.

On je podsjetio da je evropski komesar za proširenje Štefan File naglasio da je Crna Gora dobila pozitivan izvještaj jer su svi elementi društva bili uključeni u taj proces.

„Smatramo da je uloga medija bila ključna u postizanju dogovora oko izbornog zakona, jer oni nijesu prestajali da izvještavaju o tome, čak i u avgustu kad su svi bili na plažama“, kazao je Maurer.

Prema njegovim riječima, sloboda izražavanja u Crnoj Gori se poštuje, a treba raditi na profesionalizaciji medija.

„U Crnoj Gori treba da postoji funkcionalno samoregulatorno tijelo, jer je to najbolji način da se postignu veći profesionalni etički standardi“, smatra Maurer.

Treba pronaći ravnotežu

Vrhovni državni tužilac Ranka Čarapić kazala je da javnost ima pravo da bude informisana, ali da se postavlja pitanje kako pronaći ravnotežu kada je u pitanju pravosuđe.

„Mediji moraju da znaju da će javnost biti bolje informisana a oni bolje obavljati posao i biti slobodniji i odgovorniji, ukoliko budu sposobni da uspostave ravnotežu između poštovanja principa Zakonika o krivičnom postupku (ZKP) i potrebe javnosti da sazna informaciju iz ove oblasti“, navela je ona.

Čarapić je kazala da je ZKP u dobroj mjeri posvećen zaštiti ljudskih prava, i da ga sa razlogom zovu „mali ustav“.

Mediji moraju da znaju da će javnost biti bolje informisana a oni bolje obavljati posao i biti slobodniji i odgovorniji, ukoliko budu sposobni da uspostave ravnotežu.

„Princip koji je iznad svih, kada je u pitanju ZKP, je obaveza poštovanja pretpostavke nevinosti. Stroga pravila tog Zakonika omogućavaju da se nevinost utvrđuje u zakonom predviđenoj proceduri, i da niko ne može biti osuđen prije sudske presude“, precizirala je ona.

Prema njenim riječima, crnogorski mediji često krše tu pretpostavku, na štetu osoba protiv kojih se vodi postupak i njihovih porodica.

Čarapić je naglasila da sloboda medija mora postojati, ali da ona mora biti ograničena.

„Tijela koja se u tom cilju formiraju mogu doprinijeti ograničavanju te slobode, a mislim da je glavni problem u svakoj profesiji, pa i u pravosuđu, pitanje samokontrole i znanja“, smatra ona.

Slobodu treba ograničiti

I poslanik demokratske partije socijalista Miodrag Vuković smatra da sloboda medija mora biti ograničena.

„Sloboda u životu, pa i kada su mediji u pitanju, ne može biti neograničena, nekontrolisana ili samonekontrolisana, zasnovana na neodgovornosti, neukosti i nekompetentnosti i i na nečemu što znači ugrožavanje drugih“, tvrdi on.

„Sloboda medija ne može da ugrožava moju slobodu. Demokratski standard je da sloboda ne može biti apsolutna, i da je ona ograničena slobodom drugoga“, naglasio je on.

Vuković je kazao da i mediji treba ponekad da se pogledaju u ogledalo. „Sloboda medija ne može da ugrožava moju slobodu. Demokratski standard je da sloboda ne može biti apsolutna, i da je ona ograničena slobodom drugoga“, naglasio je on.

Vuković je upitao kakva je odgovornost medija koji "krene na čovjeka time što iz informacije izvuče naslov koji nema blage veze sa tekstom, nego je nečija volja, unutar medija, da tim naslovom opstane na tržištu“.

On tvrdi da nema nezavisnih medija, ni u Crnoj Gori ni van nje.

„Najpoštenija struktura u ovoj državi su političari. Oni su jasni, kod njih nemate dileme kome pripadaju i koju životnu filozofiju žele da njeguju“, poručio je Vuković.

Novinar i političar su prijatelji

Zamjenik predsjednika Nove srpske demokratije Goran Danilović ocijenio je da je jedan od najvećih problema crnogorskog novinarstva samocenzura.

„Ona je u Crnoj Gori tolika da, na žalost, ljudi u vladajućim partijama ne moraju da brinu šta će biti objavljeno na javnom servisu ili u medijima koji su pod njihovom kontrolom“, naveo je on i dodao da novinari u tim medijima znaju šta ne smiju objaviti.

Prema njegovim riječima, u medijsko-političkom svijetu u Crnoj Gori postoji specifična vrsta korupcije, koja je najizraženija, a o njoj niko ne govori.

„To je korupcija takozvanog prijateljstva, u kojem novinar ne želi da kaže ružno o političaru jer su prijatelji. Kod nas je najveći broj prijateljstava i kumstava između novinara i političara“, tvrdi on.

Potpredsjednik Pokreta za promjene Branko Radulović kazao je da se nada da će doći vrijeme u Crnoj Gori da može reći ono što misli, a da se to ne pretoči u nešto što ne odražava njegovu priču.

On je kazao daće dva poglavlja u pregovorima sa EU biti posvećena medijima i javnom servisu, i da će se ta poglavlja „teško zatvoriti“.

( Mina )