Njemačka nema više strpljenja za Tadića

Njemačka bi mogla postaviti uslove Srbiji, kad je riječ o napretku Srbije u evropskim integracijama.

Prema tom tumačenju, iz njemačkih izvora, Berlin se ne slaže do kraja sa uslovima za kandidaturu i početak pregovora koje je postavila i nedavno u Izvještaju o napretku, objavila Evropska komisija.

Evropska komisija preporučuje otvaranje pregovora za Srbiju "podrazumijevaći" da će se Srbija vratiti evropski pomognutom Dijalogu između Beograda i Prištine, a preporuku otvaranje pregovora sa Srbijom uslovljuje značajnim napredovanjem u odnosu prema Kosovu.

Razočarani i zbog RTL-a

Kao u ogledalu prema Srbiji, problemi su i sa Kosovom

U prevodu, kako se ovdje čuje, od Srbije bi se konkretno tražilo, da se sa Kosovom dogovori oko modaliteta na koji bi se Kosovo predstavljalo u međunarodnim tijelima. Tako bi Kosovo moglo da punopravno učestvuje u CEFTA-i, kao i da se lideri i predstavici iz regiona susreću.

Do sada, Beograd je bojkotovao susrete na kojima bi se pojavio predstavnik Kosova. Od zemalja nastalih iz bivše države, Kosovo nisu priznale Srbija i Bosna i Hercegovina.

Ali, Njemačka daje sve češće na znanje da traži da Beograd ide brže, a čuje se i da imaju sve manje strpljenja za politiku predsjednika Tadića.

Smatraju da se Boris Tadić nije držao dogovora u nekim političkim tačkama, prvenstveno oko Kosova, a razočarao ih i je i time što neki veliki njemački industrijski šampioni nisu uspjeli ući u Srbiju, na primjer RTL Televizija.

Berlin, prema jednom našem njemačkom sagovorniku, visokom diplomati na službi u regionu, želi izvjesnost oko toga da sjever Kosova neće pretvoriti u narednih dvadeset godina krize.

Zaoštravanje odnosa

Analiza koja sada prevladava u Berlinu jest da nije neophodno da pod svaku cijenu stoje uz Borisa Tadića kad je riječ o narednim izborima, kao i da nalaze adekvatne sagovornike i u partiji koju vodi Toma Nikolić. Prema tim tumačenjima, od Tadića su očekivali više.

To se poklapa sa uvodnicima vodećih njemačkih novina zadnjih dana, u kojima se zagovara da se prema Srbiji, kolokvijalno govoreći, primijeni štap a ne šargarepa, kao i da Srbija nije zavrijedila kandidaturu.

Sve upućuje na veliko zaoštravanje Berlina prema Beogradu u okviru evropskih integracija, a to je vjerovatno pritisak da Beograd isporuči šta je moguće više prije decembarskog samita na kojem će se odlučivati o kandidaturi.

Kao u ogledalu prema Srbiji, problemi su i sa Kosovom. Izvještaj o napretku Evropske komisije po prvi je puta konstatovao očiglednu činjenicu da Kosovo, zbog toga što ga nije priznalo pet evropskih država, ne napreduje, nego stagnira. Recimo, Kosovo jedini još nema slobodni vizni režim sa šengenskim zemljama EU-a.

EU bi mogla sklapati sporazume sa Prištinom

Španija nije priznala Kosovo zbog osjetljivog pitanja svojih regija Katalinije i Baskije, Kipar zbog podijeljenosti, Grčka jer podržava Kipar, Rumunija zbog Transilvanije, Slovačka zbog pitanja mogućih revandikacija mađarske manjine.

To onemogućuje Evropskoj uniji da sklapa ugovorne odnose sa Kosovom, kao što je, na primjer, Sporazum o stabilizaicji i pridruživanju.

Ali, Savjet može dati Evropskoj komisiji, specijalna ovlašćenja, prema kojima bi i Evropska komisija mogla sklapati sporazume sa Kosovom.

To bi bio "modus operandi" stoji u Izvještaju za Kosovo, koji bi im omogućio da se maknu sa mrtve tačke. Na taj način, moglo bi da se pokrene pitanje bezviznog režima, a dogovor ne bi morao na ratifikaciju kod zemalja članica.

( Ines Sabalić )