Francuska, Rusija i Ukrajina kritikovale antiraketni štit NATO
Bušron je naveo da je, u okolnostima ekonomske krize, novac mogao biti uložen u druga vojna sredstva sa većim borbenim kapacitetom
Predstavnici Francuske, Rusije i Ukrajine izrazili su na Parlamentarnoj skupštini NATO u Bukureštu, rezerve i kritike u vezi sa razmještanjem antiraketnog štita u evropskim zemljama, ocijenivši ga neefikasnim i nepotrebnim.
Na skupu komiteta za odbranu i bezbjednost, francuski poslanik iz redova socijalista Žan-Mišel Bušron postavio je pitanje o odbrambenoj efikasnosti antiraketnog štita čiji će elementi biti postavljeni između ostalog u rumunskoj vazduhoplovnoj bazi Deveselu.
Bušron je naveo da taj sistem može da presretne samo četvrtinu ispaljenih klasičnih raketa. Prema njegovom mišljenju, u okolnostima ekonomske krize, novčana sredstva mogla su da budu uložena u druga vojna sredstva sa većim borbenim kapacitetom.
Protivraketni sistem je neefikasan "protiv prijetnji koje ne postoje", rekao je on. "Naši prijatelji Amerikanci pokušali su da nas uvuku u 'Ratove zvijezda'", prenosi agencija Medijafaks.
Jedan predstavnik Rusije je postavio pitanje da li Rumunija smatra da je antiraketni sistem evropski ili samo dio američkog sistema, i da li je Rumunija imala saglasnost svih zemalja članica NATO za potpisivanje Sporazuma sa SAD o razmještanju štita.
Pitanje da li prisustvo američkih vojnika u bazi Deveselu predstavlja prijetnju za susjedne zemlje i da li će protivraketni štit imati uticaj na region Crnog mora postavio je jedan ukrajinski predstavnik.
Bušron je rekao da je protivraketni sistem neefikasan "protiv prijetnji koje ne postoje"
Rumunski državni sekretar za evropske poslove Bogdan Auresku, pregovarač sa američkom stranom u vezi s antiraketnim štitom, odgovorio je na postavljena pitanja rekavši da sistem nije borbene već odbrambene prirode i da je dio nove koncepcije NATO o zajedničkoj odbrani.
Auresku je rekao i da je Rusija bila obaviještena o razmještanju antiraketnog štita u Rumuniji i precizirao da nepovjerenje ne treba da karakterizuje odnose Rusije i NATO, jer Alijansa smatra Rusiju za partnera, a ne za prijetnju ili protivnika.
Prema njegovim riječima, Rumunija je odmah poslije odluke o učešću u antiraketnom štitu obavijestila sve susjede, uključujući i Ukrajinu.
Auresku je precizirao da američki vojnici koji će se nalaziti u bazi Deveselu nisu prijetnja za geopolitičku ravnotežu u regionu Crnog mora, s obzirom na to da je u pojedinim mjestima istog regiona, u Ukrajini, razmješten još veći broj ruskih vojnika.
Auresku je još rekao da, iako je izrazila interesovanje za saradnju, Ukrajina sada mijenja stav, i dodao da njena "dilema" da li da sarađuje sa NATO ili sa Rusijom može biti riješena na samitu NATO 2012. godine u Čikagu.
Auresku je rekao da, iako je izrazila interesovanje za saradnju, Ukrajina sada mijenja stav
U Bukureštu do 10. oktobra traje 57. zasijedanje Parlamentarne skupštine NATO, na kojem učestvuje više od 400 parlamentaraca. "Privreda na Balkanu: regionalne prepreke, smetnje iz Evrope i globalna kriza" jedna je od tema u okviru komiteta za ekonomiju i bezbjednost.
Plenarno zasijedanje održaće se 10. oktobra uz ušešće generalnog sekretara NATO Andersa Foga Rasmusena i predsjednika Rumunije Trajana Baseskua.
Galerija
( Beta )