Propao tender za izgradnju hidroelektrana na Morači
Portalu Vijesti je to zvanično potvrđeno iz Tenderske komisije, koja je danas u 18 sati zatvorila tender objavljen prije godinu i sedam mjeseci
Tender za izgradnju hidroelektrana (HE) na Morači nije uspio jer nije stigla nijedna ponuda, a takav ishod su “Vijesti” najavile.
Portalu Vijesti je to zvanično potvrđeno iz Tenderske komisije, koja je danas u 18 sati zatvorila tender objavljen prije godinu i sedam mjeseci.
Učesnici su bili italijanski A2A u konzorcijumu sa Elektroprivredom (EPCG) i italijanka kompanija Enel.
Italijanske kompanije su, prema neyvani;nim informacijama, procijenile da projekat sada nije isplativo realizovati.
Loša opšta finansijska situacija promijenila je plan onih koji priželjkuju struju iz crnogorskog hidropotencijala, zbog čega su i dogovorili sa Vladom da gradnju centrala direktno prepusti EPCG.
Iz Vlade je najavljeno da će dati šansu EPCG, ako tender propadne, ali je pitanje kako bi finansirala projekat državna kompanija, kojom upravlja A2A
Tako uprava A2A ne bi morala da ulaže stotine miliona eura, a kroz upravljačku poziciju u Elektroprivredi zarađivala bi od izvoza energije iz Crne Gore i ubirala profit iz suvlasničkog udjela u većinski državnoj kompaniji.
Pojedini crnogorski ekonomski stručnjaci od objavljivanja tendera upozoravali da projekat nije isplativ za državu, dok su iz Vlade saopštavali da je korist sigurna za Crnu Goru i koncesionara.
Iz Vlade je najavljeno da će dati šansu EPCG, ako tender propadne, ali je pitanje kako bi finansirala projekat državna kompanija, kojom upravlja A2A.
Ako bi gradila HE, izvjesno je da bi morala da se zaduži, a krediti EPCG za investicije, kao i povrat uloženog kapitala, pebijaju se preko cijena struje, što bi ih uvećalo.
EPCG ima novca u Prvoj banci jer nije iskoristila desetine miliona eura iz dokapitalizacije kompanije, preko koje je A2A unio 96 miliona eura.
Prema ranijim najavama, iz državnog budžeta bi se finansirala eksproprijacija zemljišta i sanacija manastira Morača, što izvršna vlast procjenjuje na oko 60 miliona eura, upkos računici nevadinog sektora da bi to najmanje duplo koštalo.
( Ivana Gudović )