Šverc goriva ne miruje, potrošači trpe, a država gubi

Iako danas u Crnoj Gori rade brojne uređene benzinske stanice evropskog izgleda, šverc koji traje decenijama nije suzbijen. Gorivo kao akcizna roba sa visokim nametima (oko dvije trećine cijene) uvijek će biti interesentno za mešetare, a gdje njih ima po pravilu ima i sumnjivog kvaliteta robe.

Tokom 2002. i 2003. godine preko fantomskih pumpi na Kuli kod Rožaja u blizini granice sa Kosovom prodavano je gorivo po znantno nižim cijenama od onih u ostalim krajevima Crne Gore (cijena bez propisanih dažbina). Zahvaljujući tom velikom švercu, nekoliko se pojedinaca enormno obogatilo, a niko nikada nije odgovarao.

Prevoznici koriste specijalno ugrađene proširene rezervoare u putničkim vozilima, zbog čega nemaju problema na graničnim prelazima uprkos tome što po robu idu nekoliko puta dnevno. Jedan od njih je prodaju dizel goriva javno oglašavao preko „Fejsbuka“

Nakon toga velikog švercerskog poduhvata koji je sprovođen pod okriljem države, krenuo je fiktivni izvoz preko istog graničnog prelaza. Iako su „Vijesti“ u februaru nedvosmisleno dokazale da je na taj način između 2005. i 2009. godine crnogorski budžet ojađen za najmanje 20 milona eura, tužilaštvo i policija još ćute.

Trenutno se u Rožajama u četiri do pet privatnih varijanti može kupiti navodni euro dizel po cijeni od euro po litru. Riječ je o manjim količinama koje prodavci skladište u privatnim kućama ili direktno pretaču iz rezervoara automobila. Više izvora „Vijestima“ je potvrdilo da se to gorivo dovozi sa Kosova iz Zubinog potoka, gdje litar košta 85 centi.

Prevoznici koriste specijalno ugrađene proširene rezervoare u putničkim vozilima, zbog čega nemaju problema na graničnim prelazima uprkos tome što po robu idu nekoliko puta dnevno. Jedan od njih je prodaju dizel goriva javno oglašavao preko „Fejsbuka“.

"Trenutno nema goriva, pozovite narednih dana", kazao je oglasivač na „Fejsbuku“ čije su ime i broj telefona poznati redakciji.

Lož ulje kao dizel

Zbog političkih tenzija na Kosovu, posljednjih mjeseci smanjena je i količina šverca ka Rožajama gdje se na jednoj od benzinskih pumpi umjesto dizela točilo lož ulje za 1,05 eura po litru.

"Cijele prošle sezone sam radio sa tim gorivom i nijesam imao kvarova na automobilu. Ono se točilo samo odabranim mušterijama. Uglavnom je riječ vlasnicima kamiona i šlepera. Pretakanje se obavljalo tokom noći. Oni koji imaju putnička vozila teško mogu sipati to gorivo ukoliko nijesu u talu sa gazdama ili radnicima", tvrdi rožajski taksista, koji iz razumljivih razloga nije želio da mu se pominje ime.

Stručnjaci smatraju da upotreba lož ulja umjesto dizela nije štetna, ali samo za vozila starije generacije

Protiv vlasnika rožajske pumpe na kojoj se najmanje dvije godine točilo lož ulje za 1,05 eura po litru, u prethodnom periodu podnijeto je nekoliko krivičnih prijava za druge malverzacije u vezi sa gorivom. Sudski sporovi su u toku.

Upravo zbog visoke razlike u dažbinama, a zbog sličnih karakteristika, lož ulje se švercuje i prodaje kao dizel gorivo.

Stručnjaci smatraju da upotreba lož ulja umjesto dizela nije štetna, ali samo za vozila starije generacije.

„Kada je riječ o zahtjevima za kvalitet lož ulja (ekstra lako lož ulje), ono je slično nekadašnjem dizel gorivu D2.

Razlika se odnosila prvenstveno na boju - lož ulje je crveno, a D2 žuto-zeleno. Što se tiče upotrebe, takozvano ekstra lako lož ulje se koristi u industriji (za kotlovska postrojenja).

D2 se upotrebljavalo kao pogonsko gorivo za vozila sa dizel motorima starije generacije (do Euro 2 standarda)“, saopštavaju iz podgoričke laboratorije INTRA, dodajući da su mnoge zemlje (carinske ispostave) iz okruženja imale problem koji se ogledao u prekograničnom uvozu dizela koji bi se prethodno “obojao” u crvenu boju kako bi dobio izgled lož ulja, a sve u cilju plaćanja manjih akciza. Normalno, to novo ”lož ulje” bi se dalje prodavalo kao gorivo za pogon motornih vozila. Čak su postojala i hemijska sredstva koja su vraćala staru boju dizel gorivu.

„Dizel je posniji od lož ulja, pa stoga vlasnici starijih kamiona kada natoče dizel dodaju u rezervoar i motorno ulje, da bi vozila bolje vukla“, kazao je “Vijestima” prevoznik iz Plužina koji tvrdi da vozači starijih autobusa i kamiona stoga imaju „dobru računicu“ da umjesto dizela sipaju lož ulje..

Šta je otkrila Uprava carina

“Uprava carina je nadležna da kontrolu nafte i naftnih derivate sprovodi onda kada postoji sumnja u pogledu svrstavanja robe shodno Zakonu o carinskoj tarifi. Carinski službenici uzimaju uzorke naftnih derivata radi provjere svrstavanja robe shodno Zakonu o tarifi. Od 1. januara 2009. do 30. juna 2011. godine uzeto je 538 uzoraka naftnih derivata, radi ispitvanja u carinskoj laboratoriji u cilju identifikovanja robe shodno odredbama Zakona o carinskoj tarifi.

U 61 slučaju je utvrđeno da je riječ o netačnom svrstavanju robe po carinskim tarifama, pa je izvršen naknadni obračun carinskog duga u iznosu od 294.335,90 eura”, navodi se u odgovoru Uprave carnina na pitanje da li je bilo pokušaja da se dizel uveze uz papire za lož ulje (dažbine za lož ulje su za oko 6.000 eura po cisterni manje nego za dizel.).

Iz te institucije tvrde da u protekle dvije godine nijesu evidentirani slučajevi nelegalnog uvoza nafte i naftnih derivate, osim ovog “netačnog svrstavanja”.

Rožajski primjer nije usamljen

Carina je za godinu i po, dakle, uspjela da naplati blizu 300 hiljada eura dažbina od uvoznika koji su “miješali tarife”, ali nije otkrila uvoznike koji žele proći granicu “na crno”.

S druge strane, više vlasnika kombija i kamiona potvrdilo je “Vijestima” da se snabdijeva na crnom tržištu, te da se nafta (lož ulje ili dizel) po preporuci može kupiti za 1,05 eura i na nelegalnim “točionicama” u okolini Podgorice.

Šverceri danas primjenjuju suptilinije metode i nijesu brojni i uočljivi kao ranije, izuzimajući onoga koji se nije libio da i na Facebooku ponudi dizel...

Za robu kupljenu kod “švercera na crno”, naravno, nema garancije, ali ni uredan fiskalni račun sa crnogorskih benzinskih pumpi ne pomaže kad auto počne da “štuca” zbog prljavštine i vode u rezervoaru.

(Tekst je realizovan u saradnji sa Danskom organizacijom za podršku projektima istraživačkog novinarstva u Jugoistočnoj Evropi - SCOOP)

( Radmilo Tadić )