Upoznajte Jovanu Bogojević, mladu flautistkinju iz Podgorice

Rad, talenat, upornost i izvanredni rezultati flautiskinje Jovane Bogojević (16) iz Podgorice bez sumnje su primjer za svakog muzičara.

Jovana se na prvi pogled ne razlikuje mnogo od svojih vršnjakinja, sluša modernu muziku, odlazi na žurke i u diskoteke, ali su njeni lični uspjesi posebni – sa četiri godine naučila je sama da čita iz bukvara, a kao lučonoša Muzičke škole „Vasa Pavić” od početka do kraja srednje škole, dva puta završila je po dva razreda u jednoj godini.

Svi znamo kako je bilo 90-ih godina, a na radiju tada nije bilo kvalitetne muzike, još manje lijepih vijesti, tako da je majka često birala stanicu sa ozbiljnom muzikom

Porodica Bogojević nema tradiciju sviranja, ali kako kaže Jovana, njeno rano djetinjstvo, sticajem okolnosti, obilježila je klasična muzika.

"Svi znamo kako je bilo 90-ih godina, a na radiju tada nije bilo kvalitetne muzike, još manje lijepih vijesti, tako da je majka često birala stanicu sa ozbiljnom muzikom. Prema njenim riječima, u prvoj godini pjevala sam nepogrešivo i jednu melodiju pop pjevačice Madone. Možda je slušanje klasične muzike kasnije presudilo u izboru muzičkog pravca", rekla je Jovana.

Kada je napunila šest godina, Jovana se upisala sa dvije godine starijim bratom Bogdanom u Muzičku školu “Vasa Pavić”. Crtani film je bio uzrok želje da nauči da svira harfu.

Flauta umjesto harfe

"Ali harfe nije bilo u školi. Izabrala sam flautu, iako su me ubjeđivali da izaberem neki gudački instrument kao i ostala djeca sa boljim sluhim. Međutim, bila sam nepopustljiva i to se kasnije pokazalo kao ispravan izbor. Profesorica Jasminka Terzić odsvirala je ton na flauti a ja ponovila bez greške, iako sam prvi put sa šest godina vidjela taj instrument. Tako je počelo moje muzičko putovanje", rekla je Jovana.

Kaže se da dobar flautista mora krv propljuvati ako želi da uspije. Teško je psihički i kondiciono izdržati a potrebna su velika odricanja

Njen talenat i rad ubrzo su došli do izražaja i nakon dvije godine. Kao osmogodišnjakinja Jovana je imala svoje prvo takmičenje u Baru i osvojila svoju prvu nagradu.

"Tom prilikom upoznala sam profesora Ljubišu Jovanovića i uz njegovu pomoć otkrila da sviranje na sceni nije jednostavno izvođenje muzike. Ono što umjetnik osjeća prilikom sviranje mora se prenijeti i na publiku. Bitna je emocija i publika mora da je osjeti. Tako su krenula takmičenja, seminari, nagrade...", rekla je Jovana koja je tokom školovanja osvojila veliki broj specijalnih i zlatnih lira.

Nije lako biti muzičar

Jovana Bogojević ustaje rano i u školi je do 20 časova. Ističe da nije lako biti muzičar.

"Kaže se da dobar flautista mora krv propljuvati ako želi da uspije. Teško je psihički i kondiciono izdržati a potrebna su velika odricanja. Kako bih sve postigla, moram se dobro organizovati, ali svaki dan stižem izaći sa društvom da bih bila bistre glave. Ovo ljeto nijesam bila mnogo na moru zbog prijemnog ispita na Muzičkoj akademiji", rekla je Jovana.

Voli Betovena

Betoven je omiljeni Jovanin kompozitor, a kako kaže najviše voli period romatizma i ruske muzičare Rahmanjinova, Korsakova, Stravinskog i Prokofjeva.

Mladi crnogorski muzičari su talentovani i da ne zaostaju za učenicima evropskih muzičkih škola

"S obzirom na to da me zanima komponovanje, fascinira me sve u vezi sa Betovenom, iako je on jednom prilikom izjavio da jedino gore od flaute su dvije flaute. Naime, u to vrijeme flaute su bile napravljene od drveta a on je, kao što je poznato, imao apsolutni sluh. Moje drugarice Eden Sekulović i Vladana Perović takođe imaju apsolutni sluh. Svirali smo zajedno dok se zbog različitih planova nijesmo razišle. Pored klasične muzike slušam i popularnu muziku, a posebno volim makedonsku izvornu muziku. Ukoliko želite da postanete muzičar, prosto morate sve da slušate", rekla je Jovana.

Ona je naglasila da su mladi crnogorski muzičari talentovani i da ne zaostaju za učenicima evropskih muzičkih škola.

"Na seminaru flaute na Cetinju prije mjesec dana učenik, Maks iz Berlina, ne mogu se sjetiti prezimena, prema njegovom priznanju, bio je iznenađen visinom nivoa sviranja. Kasnije nam je rekao da je kao najbolji u svojoj školi očekivao da će nas zadiviti, ali je vidio da ne svira bolje od nas. U Berlinu svakog dana ima priliku da čuje simfonijski orkestar, to je njegova prednost, a mi samo dva-tri puta mjesečno ili kada nam neko dođe u goste", rekla je Jovana.

Jovana Bogojević je na prvoj godini Muzičke akademije u klasi profesora Ljubiše Jovanovića.

Osvojila je I nagradu na međunarodnom takmičenju „Anton Eberst“, I nagradu na međunarodnom takmičenju u Valjevu , III nagradu na međunarodnom takmičenju „Petar Konjovic“, i učestvovala na seminarima kod eminentnih profesora iz Francuske, Austrije, Slovenije, Mađarske, Hrvatske, Srbije.

Na usavršavanje u inostranstvo

"Profesorica Jasminka Terzić ima veliki udio u mojem uspjehu i na ovaj način mogu samo da iskažem zahvalnost i naglasim njenu nevjerovatnu posvećenost učenicima. Svoj uspjeh dugujem i mojoj porodici koja je svaki korak moj pratila i bila mi velika moralna kao i finansijska podrška. Izdvojila bih seminare kod prof. Vincenta Lucasa , prof. Andree Wild, kod prof. Sandrine Francoise, prof. Milene Lipovsek, prof. Nataše Paklar-Marković, prof. Janosa Balinta", rekla je Jovana.

Ona planira da usavršavanje nastavi u inostranstvu, jer kako smatra, tamo ima drugu perspektivu.

"Izvođači flaute su traženi. U Kini ima oko 100.000 diplomiranih flautista, a tome treba pridodati flautiste ostalih zemalja. Svjesni ste da u takvoj konkurenciji morate po nečemu da se ističete. Po tonu, harizmi, nešto da vas izvuče iz te mase, jer u suprotnom, dugogodišnji trud može pasti u vodu. U januaru sam bila turistički u Beču i boravak iskoristila da posjetim Konservatorium Wien. Odsvirala sam jednoj profesorici Foreovu fantaziju, koju sam pripremala dva-tri mjeseca, a ona je kazala da sam jedan od najvećih talenata koji je imala prilike da čuje. Mojem oduševljenju nije bilo kraja", rekla je Jovana napomenuvši da je dobila ponudu da nastavi školovanje u bečkom konzervatorijumu ali da ne može biti redovan student dok ne napuni 17 godina.

Karmen u Beču

"U Beču sam prvi put čula operu Karmen uživo. Iako ne znam njemački jezik, dobro mi je poznata tema i tekst opere tako da mi nije bilo teško da pratim. Kada se sve završilo, plakala sam od sreće", rekla je Jovana.

Problemi pomažu da razumijete muzičko djelo

"Upoznavanje sa muzičkim djelima i muzičarom je proces. Isključim se potpuno kada izvodim neku kompoziciju, i na sve zaboravim. Međutim, ponekad, neka briga može da vas definiše kao muzičara i neki problem da vam pomogne da razumijete djelo koje svirate. Voljela bih da sviram u orkestru, istražujem, putujem izučavam etnomuzikologiju, da naučim svirati još istrumenata, a najviše udaraljke. Ritam je jedini element u muzici koji može samostalno da funkcioniše a da ljudi uživaju u njemu. Takva je na primjer afrička muzika", rekla je Jovana.

( Jovan Stanišić )