Kad na Maljevcu ne bude više prostora slijedi prestanak rada ili ekološka katastrofa

EPCG ne može da prihvati zahtjev mještana Zbljeva da im eskpropriše nepokretnosti, jer je ta kompanija već uložila sedam miliona eura za kupovinu zemljišta susjednim Šumanama na kojoj će najkasnije za tri godine biti izgrađena nova deponija, a značajna sredstva planiraju da ulože i u rekultivaciju postojeće deponije.

Operativni direktor EPCG Zoran Đukanović na konferenciji za novinare, održanoj nakon sastanka sa mještanima Zbljeva, kazao je da mještani mogu i na sudu da traže zadovoljenje svojih potreba, ukoliko smatraju da su im prava povrijeđena, ali da oni to odbijaju.

„Ponudili smo da pružimo pomoć u sanaciji puta i elektro- mreže, ali su oni sve odbili. Oni traže otkup tridesetak hektara zemlje. U ovakvim uslovima TE može raditi samo nekoliko dana, jer onog trenutka kada na deponiji više ne bude prostora za odlaganje, a našim ljudima je zabranjeno da stvaraju prostor, može doći do ekološke katastrofe, ili obustavljanja rada“, rekao je Đukanović.

On je kazao da EPCG „pokušava da pokaže maksimalno strpljenje i razumijevanje za probleme mještana, ali da će morati ići prema pravnim mehanizmima“.

EPCG, navodi on, ne zabrinjava krivična prijava koju su mještani podnijeli protiv te kompanije zbog ugrožavanja životne sredine.

TE ima upotrebnu dozvolu

Direktor TE Luka Jovanović kazao je da TE „Pljevlja“ ima upotrebnu dozvolu od 1991. godine, čime je demantovao tvrdnje pojedinaca i nekih NVO da ta kompanija radi bez potrebnih tehničkih saglasnosti.

„Kada je puštena 1982. godine u rad, do 1985. bila je na probnom radu. Poslije te godine jedna zagrebačka firma je ušla u proceduru davanja dozvole za rad i ta dozvola je zvanično izdata 1991.

Znači TE ima potpuno valjanu dozvolu za rad koju smo mi zbog tih priča, 1997. godine potvrdili kod resornog ministarstva Crne Gore. Sve potrebne dozvole posjedujemo i za odlagalište na Maljevcu“, rekao je Jovanović.

Rajko Šebek iz Direkcije za odnose sa javnošću novinarima je pokazao saglasnosti i potrebne dozvole za rad TE i odlaganja pepela na Maljevcu.

Rade isključivo na zemljištu EPCG

Jovanović je kazao da su prošle godine u maju od Ministarstva uređenja prostora i zaštite životne sredine dobili potrebnu saglasnost za izvođenje radova na deponiji u cilju njene stabilizacije i sprečavanja negativnog uticaja na okolinu.

„Mi imamo uslovnu građevinsku dozvolu u kojoj je rečeno šta treba da radimo i kako treba da se ponašamo. Uz obavezu da kada završimo stabilizaciju brane kad odradimo debalans u roku od godinu dana da završimo i projektnu dokumentaciju da bismo dobili građevinsku dozvolu.

Pominje se i kota 808, 5 koja je bila maksimalna 2000. godine. Tada smo dobili saglasnost od nadležnog ministarstva da možemo da idemo do maksimalno dozvoljenih kota, odnosno onih kota koje projektom ili nekim procjenama završimo uz obavezu da kontrolišemo kote na način kako je to propisano dokumentacijom. Postoje nadležne inspekcije koje to kontrolišu i mi smatramo da to radimo po propisima“, rekao je Jovanović.

On je kazao da radove koje izvode na brani rade isključivo na zemljištu EPCG, te da nema govora da pod izgovorom da rade na stabilizaciji brane proširuju postojeću deponiju.

„Nema priče da širimo objekat da produžavamo vijek trajanja brane. Ovdje je sve u funkciji stabilizacije i kvalitetnog korišćenja objekta poslije njegove rekultivacije“, rekao je Jovanović.

On je kazao da će za ovih 13 dana koliko mještani blokiraju radove EPCG preduzeću “Bemaks” zbog blokade mašina, morati da plati dodatnih 50.000 eura.

Kontrolišemo deponiju

Jovanović je kazao da u izvještaju Ekotoksikološkog zavoda iz 2008. označeno da je sadržaj deponije na Maljevcu čvstra materija šljaka i pepeo.

„U izvještaju piše da je čvrsta materija potpuno bezopasan otpad, a da je pepeo opasan, ako uđe u vodu, jer onda mijenja ph vrijednost vode i utiče na životinjski i biljni svijet.

Ovo što se nama dešava na deponiji donosi tu opasnost da nam pepeo prelije i da nam uđe u kolektore, da dođe u dodir sa rijekom i da postane opasan otpad.

Mi ga kontrolišemo da ne postane opasan otpad. Siva masa ispod prozora nije prijatna masa, ali je tako svuda i mi to ne možemo da promijenimo. Na deponiji može doći do ekoloških ekscesa, ako pustite pepeo da ga vjetar odnese na bašte i drugo.

Toga ove godine nije bilo, a to se desilo prošle godine i mi smo platili 140.000 eura nadoknade mještanima Zbljeva“, rekao je Jovanović.

( Goran Malidžan )