Crna Gora će biti uzdržana na glasanju o državnosti Palestine

Ako u Ujedinjenim nacijama dođe do glasanja o zahtjevu Palestica za priznavanje njihove države, Crna Gora će biti uzdržana, rekao je šef stalne misije Crne Gore pri UN Milorad Šćepanović.

Komentarišući pitanje koje zaokuplja najveću pažnju na ovogodišnjoj Generalnoj skupštini UN, Šćepanović je rekao da, iako priznaje pravo Palestine na državu, „što je u ravni principa i legitimnosti, za Crnu Goru su, s druge strane, „važni elementi pragmatizma koji se očekuje u ovom slučaju”.

Ističući da Crna Gora ima izvanredne diplomatske odnose i sa Palestinskom upravom i sa Izraelom, Šćepanović je rekao da se do pojavljivanja nacrta teksta rezolucije ne može definitivno znati kako će se Crna Gora izjasniti.

„Naše iskustvo nas uči da uprkos uvjerenju u svoje pravo, treba iscrpiti sve mogućnosti pregovora”, kazao je Šćepanović crnogorskim novinarima.

„Ako dođe do toga, Crna Gora će biti uzdržana u glasanju, jer iz principijelnih i istorijsko legitimnih razloga ne možemo biti protiv prava jedne zemlje da ostvari svoj cilj, ali zbog pragmatičnih razloga, Crna Gora ne može da se ogluši o vrlo ozbiljnu argumentaciju sa izraelske strane. EU nema usaglašen jedinstven stav“, rekao je.

Mecger u Podgorici, Abas u Sarajevu

SAD insistiraju na nastavku pregovora između Izraela i Palestinaca, a veći dio članica EU ih u tome slijedi

Palestinski i izraelski prvaci imali su ovog ljeta intezivnije posjete balkanskim državama nego inače.

Predsjednik Palestinske uprave Mahmut Abas u avgustu je posjetio Bosnu i Hercegovinu i lobirao uoči važnog glasanja. U junu je izraleski šef diplomatije Liberman posjetio Albaniju, Hrvatsku i Austriju, kako prenose mediji - sa istim ciljem.

Zanimljivo je da je prošle nedjelje sa premijerom Igorom Lukšićem u Podgorici razgovarao Jona Mecger, Vrhovni rabin Izraela i vodeći vjerski autoritet u jevrejskom svijetu.

Mecger je odlučio da posjeti Podgoricu, iako jevrejska zajednica u Crnoj Gori ima oko 60 članova. U zvaničnoj agendi razgovora i izjavama nakon sastanka nije bilo ni slova o Palestini.

Obama zna koliko je velik ulog

Inače, SAD insistiraju na nastavku pregovora između Izraela i Palestinaca, a veći dio članica EU ih u tome slijedi.

„Kada je jedistven stav EU o nekom pitanju, onda Crna Gora to ima kao orjentir jer se usaglašavamo sa spoljnom politikom EU s obzirom na to da imamo status kandidata. Budući da pažljivo gledamo kakav je odnos snaga unutar EU kada nemaju jedinstven stav, čini nam se da je naše takvo izjašnjavanje u korespondenciji sa politikom i raspoloženjem u EU“.

Dok sat otkucava uoči očekivanog podnošenja formalnog zahtjeva Palestinaca za članstvo u UN-u, sve umiješane strane – Palestinci, Izraelci i pregovarači iz EU, kao i predsjednik SAD Barak Obama – znaju koliko je velik postao ulog tog sukobljavanja

Palestina ne odustaje

Palestinski lideri su poručili da je prekasno da odustanu od svog plana, ali su ovih dana nastavljeni pregovori u pet do dvanaest da se nađe rješenje koje bi spriječilo spektakl propalog zahtjeva za članstvo u Savjetu bezbjednosti.

Predsjednika Palestinske uprave nije pokolebao ni „ogromni pritisak” da odustane od zahtjeva za punopravno članstvo, uključujući novi poziv izraelskog premijera Benjamina Netanjahua na obnovljene direktne pregovore.

Abas je poručio da je 20 godina pregovaranja više nego dovoljno da i da bi svijet „trebalo da interveniše i okonča izraelsku okupaciju kada već ne mogu SAD.“

Jedan od mogućih scenarija je da Abas popusti po pritiskom i svoju rezoluciju, koja će generalnom sekretaru UN biti upućena sjutra (petak) pretvori u predlog za mirovne

Abas je poručio da je 20 godina pregovaranja više nego dovoljno da i da bi svijet „trebalo da interveniše i okonča izraelsku okupaciju kada već ne mogu SAD.“

pregovore sa vremenskim okvirom za državnost. Tada bi bili nastavljeni mirovni pregovori a Palestinska uprava i dalje dobijala 500 miliona pomoći od SAD.

Drugi, najočekivaniji scenario je da 15-člani Savjet bezbjednosti UN odbaci Abasov zahtjev, pri čemu bi on bio primoran da se okrene puno široj Generalnoj skupštini za glasanje o unapređenju od statusa posmatrača u status ne-članice, poput Vatikana.

Treća opcija je postepeni pristup

Iako bi to bilo simbolično, dalo bi Palestincima određenu satisfakciju ali bi se tenzije u regionu dramatično pojačale, a izgledi za državnost nesumnjivo umanjili.

Treća mogućnost je spori, postepeni, pristup, pri čemu se ove nedjelje ne bi ništa dogodilo. Svjetski lideri bi otišli kući i bure baruta palestinske državnosti ne bi biše bilo na naslovnim stranama.

To će se desiti ako pregovarači EU i SAD uspiju da „skinu“ neke glasove u SB-u. Da bi SB predložio uspostavljanje državnosti, Abasu je potrebno da prikupi devet glasova za od Savjeta, bez ijednog veta pet stalnih članica.

Ako to ne uspije, Obama ne samo da neće morati da uloži veto na rezoluciju, nego ona neće ni biti stavljena na glasanje.

U Generalnoj skupštini bi mu bila potrebna samo prosta većina (za razliku od dvije trećine za glasanje o državnosti), ali bi to trajalo nedjeljama ako ne i mjesecima, što bi napravilo prostor za pregovarače da pokušaju da ponovo pokrenu dijalog.

Galerija

( Angelina Šofranac )