Scenografija pretvorena u slikarstvo
Izloženi eksponati svjedoče o značajnim scenografskim i kostimografskim rješenjima, odnosno ‘scenskim podvizima’ kojima su oživljavani eksterijeri i enterijeri brojnih dramskih, baletskih, operskih produkcija
Kada neko istinski uživa i voli ono čime se bavi, onda to radi dugo, precizno, sa ljubavlju i pažnjom, posveti život svom pozivu... Tako i čuveni crnogorski akademski slikar i scenograf Miodrag Mijo Adžić stvara punih šest decenija, što je bio povod da Ministarstvo kulture, u saradnji sa Maticom crnogorskom, organizuje retrospektivnu izložbu njegovih djela.
Na Cetinju je preksinoć otvorena retrospektivna izložba Mija Adžića, dajući uvid posjetiocima u njegovo umjetničko stvaralaštvo koje ga je učinilo priznatim i cijenjenim u Hrvatskoj, u krugu umjetničke elite.
Otvarajući izložbu, generalna direktorka Direktorka za kulturno-umjetničko stvaralaštvo, Dragica Milić, istakla je da je umjetnik ostvario “impozantno i značajno umjetničko djelo”, a izložena djela ukazuju na “raskošan talenat i kompleksan kreativni svijet koji je Mijo izgradio tokom svog života”.
“Njegova interesovanja kretala su se u različitim oblastima umjetnosti i stvaralaštva: scenografiji, slikarstvu, kostimografiji... pa otuda i pomalo neobičan koncept postavke, kojom je svojim sugrađanima i sunarodnicima, predstavio multidimenzionalna likovna istraživanja i interesovanja.
Izloženi eksponati svjedoče o značajnim scenografskim i kostimografskim rješenjima, odnosno ‘scenskim podvizima’ kojima su oživljavani eksterijeri i enterijeri brojnih dramskih, baletskih, operskih produkcija.
Tu su i slike koje pokazuju umjetnikovu posvećenost i vezanost sa mediteranskim podnebljem”, primijetila je ona.
Izložena su i brojna priznanja koja potvrđuju vrijedna ostvarenja, zapisi i impresije referentnih domaćih i regionalnih kulturnih djelatnika o njegovom stvaralaštvu, te i “faktografija o valorizaciji umjetničkog rada”...
Adžićev dugogodišnji rad, kako na polju slikarstva, tako i scenografski, dokaz je posvećenosti i ljubavi prema sferama, naizgled različitim, a u koje je umjetnik međusobno preplitao ostavljajući tako prepoznatljivu notu sebe i na jedno i drugo.
Opisujući umjetnikov opus kao impozantan i raznovrstan, književnik Borislav Cimeša rekao je da Matica crnogorska predstavlja “cjelovitog umjetnika poniklog u tadašnjem crnogorskom Vajmaru ili Hajdelbergu, u kreativnom ambijentu koji je inspirisao mladog Adžića da uči od najvećih poputLubarde i Milunovića, u čijoj umjetničkoj školi je započeo svoj umjetnički put”.
O Adžiću i njegovim scenografskim ostvarenjima govorio je i režiser Blagota Eraković.
“Za razliku od drugih scenografa koji ostaju u okvirima zanata, Mijo je scenografiju pretvorio u slikarstvo dolazeći do likovnosti koju možemo slobodno nazvati slikarstvom prvog reda. Izuzetno je značajno i njegovo djelovanje u HNK Split, u okviru svih scenskih disciplina - opera, balet, drama”, kazao je on naglašavajući da je Adžić uvijek sa podjednakim uspjehom rešavao probleme prostora.
Mnogobrojnoj publici predstavljen je i pregled Adžićevog stvaralaštva kroz formu dokumentarnog desetominutnog filma.
U programu je učestvovala i pijanistkinja Jelena Vukićević Vukmirović koja je publici pružila potpun užitak izvedbomŠopenove Revolucionarne etide, a govorila je još i direktorica Narodnog muzeja Crne Gore Anastazija Miranović i slikar Luka Lagator, kao predstavnik cetinjskog ogranka Matice crnogorske.
Izložba je otvorena do 25. oktobra.
( Jelena Kontić )