Dvadeset godina ekološke države: Crna Gora je devastirala i prostor i prirodu

Crna Gora je, u protekle dvije decenije, značajno devastirala i prostor i prirodu uopšte, što jasno govori da je ideja ekološke države postojala samo na papiru, ocijenio je izvršni direktor nevladine organizacije Grin houm, Darko Pajović.

“Daleko smo i od primjene minimalnih standarda iz oblasti ekologije i životne sredine, dok su slabe institucije bile jedna od najvećih prepreka realizaciji ove ideje u praksi”, kazao je Pajović agenciji MINA, povodom 20 godina od usvajanja Deklaracije o ekološkoj državi.

Prema njegovim riječima, sve to je dovelo do značajnog umanjenja vrijednosti prirode i prostora u Crnoj Gori.

“Urađeno je jako malo u praksi na temu ekološka država, dok je lista onoga što nije urađeno i onoga što se nije smjelo uraditi jako duga”

“Sa, nažalost, jasnom porukom da je ova ideja u prethodne dvije decenije kod donosioca odluka postojala samo na papiru”, dodao je Pajović.

On tvrdi da su više nego jasni primjeri koji pokazuju da Crna Gora ne zaslužuje da nosi epitet ekološka država, kada su u pitanju ponašanje i djelovanje donosilaca odluka u toj oblasti.

“Devastacija prostora, ilegalno probijanje puta kroz nacionalni park, rušenje brda u more u zaštićenoj zoni Bokokotorskog zaliva, jedna sanitarna deponija, nijedan uređaj za prečišćavanje otpadnih kanalizacionih voda, ilegalna gradnja, nepoštovanje zakona”, precizirao je Pajović.

Među tim pokazateljima su, kako je naveo, i slabe institucije sistema, neprimjenjivanje kaznene politike, izuzetno mala ulaganja u životnu sredinu, nepoštovanje ekoloških standarda, kao i činjenica da je u dvije decenije “riješena jedna jedina crna ekološka tačka”.

Dvadeset godina od sjednice na Žabljaku

“Urađeno je jako malo u praksi na temu ekološka država, dok je lista onoga što nije urađeno i onoga što se nije smjelo uraditi jako duga”, tvrdi Pajović.

“Pitanje je da li će, nakon dvije decenije neodgovornog odnosa prema prirodnim vrijednostima, imati pameti i volje da sačuva i očuva ono što je ostalo"

On smatra da Crna Gora, kada je u pitanju bogatstvo živog svijeta, još zaslužuje da bude na listi rijetkih kutaka na planeti sa bogatim i raznovrsnim biodiverzitetom.

“Pitanje je da li će, nakon dvije decenije neodgovornog odnosa prema prirodnim vrijednostima, imati pameti i volje da sačuva i očuva ono što je ostalo od nekada veoma bogatog biljnog i životinjskog svijeta”, zaključio je Pajović.

Crnogorska Skupština je 20. septembra 1991. godine, na Žabljaku, na sjednici koja je održana na otvorenom, donijela Deklaraciju o ekološkoj državi, a naredne godine je i u Ustavu propisano da je Crna Gora demokratska, socijalna i ekološka država.

Iste godine Deklaracija je dobila međunarodnu verifikaciju u Rio de Žaneiru, na konferenciji Ujedinjenih nacija o razvoju i životnoj sredini, gdje je uvrštena u zvanični dokument - Agendu 21.

( Vijesti online )