Podgoričani i dalje udišu smog, za čistiji vazduh potrebna je kiša
Savjetuje se izbjegavanje dužeg boravka na otvorenom prostoru, veće fizičke aktivnosti, mjesta zagađena duvanskim dimom
Građani Glavnog grada dva dana udišu vazduh u kojem ima skoro dvostruko više štetnih praškastih materija PM10 nego što je normalno za ljudsko zdravlje.
Prisustvo štetnih čestica u vazduhu Glavnog grada je veće od dozvoljenog, saopštili su iz Instituta za javno zdravlje, dok se tačni pokazatelji koje sprovodi CETI nalaze na sajtu Agencije za zaštitu životne sredine.
Na sajtu se navodi da je u četvrtak oko 10 časova koncetracija PM10 u vazduhu iznad Podgorice bila 145,2 mikrograma(μg) po kubiku, dok je 13. septembra koncetracija PM10 u vazduhu bila 28,56 μg u 19 časova, a samo nekoliko sati nakon tog mjerenja nevjerovatnih 160,2 μg po kubiku vazduha izmjerenih iste noći u 4 časa ujutru.
"Srednja dnevna koncetracija 14. septembra bila je 105,45 mikrograma po metru kubnom, dok je granična dnevna vrijednost, odnosno dozvoljena vrijednost do 90 μg/m3. Maksimalna koncentracija izmjerena je u 9 časova prije dva dana iznosila je 186,3 μg/m3. Tokom popodnevnih časova u srijedu i tokom noći došlo je do smanjenja koncetracije ovog polutanta u vazduhu", kazala je Lidija Šćepanović pomoćnica direktora Sektora za monitoring, analizu i izvještavanje u Agenciji za zaštitu životne sredine.
Očekuju brzu stabilizaciju
Specijalista higijene dr Ivana Joksimović, kazala je „Vijestima“ da su izmjerene vrijednosti ukazuju na porast suspendovanih čestica PM 10 u jutarnjim časovima, sa blagim padom izmjerenih vrijednosti u podne.
"Obzirom da se radi o kratkotrajoj izloženosti prouzrokovanoj učestalim požarima u okolini, očekujemo da će sa saniranjem požara doći i do stabilizovanja kvaliteta vazduha", kazala je Joksimović.
Ona je navela da Institut za javno zdravlje predlaže preventivne mjere u cilju smanjenja izloženosti zagađenom vazduhu, među kojima su i izbjegavanje dužeg boravka na otvorenom prostoru, većih fizičkih aktivnosti, mjesta zagađena duvanskim dimom, dok se pušačima savjetuje smanjenje ili prestanak pušenja.
"Naselja smještena u dolinama su znatno osjetljivija, jer brda i planine u okruženju ograničavaju strujanje vazduha omogućavajući povećanje koncentracije aerozagađivača“, kazala je ona."Promjene u sastavu vazduha najviše utiču na osobe sa respiratornim oboljenjima (bronhitis, astma, hronične opstruktive bolesti kao i kardiovaskularne bolesti) kojima se savjetuje strogo poštovanje uputstava svog izabranog ljekara i korišćenje propisane terapije. Djeca su osjetljivija jer provode više vremena u spoljnjoj sredini i više su fizički aktivna", kazala je ona.
Joksimović je objasnila da ih je Agencija za zaštitu životne sredine obavijestila o porastu vrijednosti određenih parametara, koji su pokazatelji kvaliteta vazduha i na osnovu kojih se vrši procjena rizika po zdravlje.
"Ono što nam je sada potrebno je kiša koja prečišćava atmosferu i na taj način smanjuje nivo zagađenosti vazduha.Vjetar može oduvati zagađeni vazduh u neka udaljena mjesta i zamjeniti ga čistim vazduhom, međutim problem nastaje u udaljenim mjestima koja su primila zagađenje", rekla je Joksimović.
Ona je objasnila da je i topografija značajan faktora koji utiče na zadržavanje zagađenog vazduha.
"Naselja smještena u dolinama su znatno osjetljivija, jer brda i planine u okruženju ograničavaju strujanje vazduha omogućavajući povećanje koncentracije aerozagađivača“, kazala je ona.
Institut za javno zdravlje predlaže preventivne mjere u cilju smanjenja izloženosti zagađenom vazduhu, među kojima su i izbjegavanje dužeg boravka na otvorenom prostoru, većih fizičkih aktivnosti, mjesta zagađena duvanskim dimom, dok se pušačima savjetuje smanjenje ili prestanak pušenja
Na asfaltu veće zagađenje
Tokom sve izmjerene satne vrijednosti od osam do 14 časova bile su iznad dozvoljenih 90 μg/m3. Ispred zgrade CETI-ja juče je izmjereno koncetracije PM10 u vazduhu 145,2 mikrograma(μg) po kubiku.
"Zbog novonastale situacije u funkciju je stavljena i mobilna automatska stanica na lokaciji Put Radomira Ivanovića br.2 (kružni tok prema Tuzima) ispred zgrade CETI-ja, na kojoj su zabilježene nešto veće koncetracije u odnosu na stanicu u Novoj Varoši. Razlog može biti i kumulativni efekat emisije koja vodi porijeklo od saobraćaja", istakla je Šćepanović.
Na sajtu Agencije za zaštitu životne sredine biće objavljeni rezultati mjerenja svakih dva sata. U Podgorici ima 40 hiljada registrovanih automobila, a atmosferu zagrijavaju i mnogobrojni klima uređaci, isparavanja...
Opasnost za trudnice i djecu
Mirjana Dobrović-Milošević, načelnica službe izabranih doktora za odrasle Doma zdravlja, kazala je da povećanje praškastih materija PM10 u vazduhu pored osoba koje imaju problema sa plućnim bolestima loše utiče, na trudnice i osobe koje imaju problema sa hipertenzijom.
"Povećana koncetracija praškastih materija utiče na zdravlje ljudi u smislu češćih respiratornih infekcija, pogoršanja stanja kod hroničnih kardio-vaskularnih bolesnika (bronhijalna astma, karcinom pluća, hipertenzija...). Najosjetljivije grupe uz hronične bolesnike su djeca i trudnice, kao i osobe starije životne dobi", kazala je Dobrović.
Pejović: Uzrok su požari
"U srijedu je zabilježeno skoro sto preocentno povećanje prisustva PM10 čestica u vazduhu u Glavnom gradu i pretpostavljamo i prema analizama koje imamo u Sektoru za monitoring da se radi o česticama nastalim u požarima oko Podgorice i Nikšića. O tome smo obavijestili odmah Institut za javno zdravlje i očekujemo tokom dana i precizne analize o tome koliko koncentracije koje su izmjerene mogu imati štetnog uticaja na zdravlje ljudi", kazala je Pejović.
Ona je dodala da će sačekati zvanične rezultate Instituta prije nego što daju konačno mišljenje.
2 miliona ljudi godišnje umre od posljedica zagađenja vazduha
Posljedice zagadenja vazduha su dva do tri puta veće na zdravlje Ijudi, nego što se ranije smatralo.
Za svako povećanje od 10 mikrograma sitnih čestica u vazduhu, rizik od prerane smrti raste sa 11% na 17%.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je procjenila da svake godine 2 miliona ijudi umre od posljedica zagađenja vazduha.
Pored toga, zagađenje vazduha utiče i na globalnu ekonomiju, dostupnost hrane i vode i održivi razvoj, time što oštećuje biljke, usjeve i ekosisteme.
Galerija
( Vlado Otašević, Dražen Đurašković )