Opštim zaduživanjem Baroso bi da izliječi eurozonu

Evropska komisija je krenula u tešku bitku za ostanak Grčke u eurozoni, ali i za sam opstanak eurozone.

Komesar za ekonomiju Oli Ren je govorom u Evropskom parlamentu (EP), upozoravao zemlje članice na „dramatične“ posljedice izbacivanja Grčke iz zone jedinstvene valute, ili njenog bankrota, a istovremeno, predsjednik Evropske komisije, Žoze Manuel Baroso, obećao je finansijskim tržištima da će predložiti uvođenje onog što tržišta žele - eurobveznice.

Tržišta su povoljno reagovala na Barosovu najavu euroobveznica, koje u suštini znače da bi ujedinjena eurozona po definiciji stajala iza svake zemlje u dužničkoj krizi.

Svako bi garantovao za svakoga, pa bi tako Grčka garantovala za Njemačku ili Holandiju, a Njemačka ili Holandija za Grčku....

Za sada je to tako samo na riječima, i u „mehanizmima“ koji su u začetku. Euroobveznica bi značila da bi se veći ili manji dugovi članica raspršili po cijeloj eurozoni, i tako bili podnošljiviji. Euroobveznica bi potpuno izvukla Grčku iz krize, i potpuno smirila strahove oko Portugala, a Italija ili Španija ne bi bile na udaru.

Njemačka se premišlja

Ali, ovaj oporavak eura na tržištima vjerovatno neće da potraje, jer zemlja od koje sve zavisi, Njemačka, ne želi euroobveznicu.

Njemci smatraju da ako se, u ovom haosu i histeriji, uvede euroobveznica, da će to značiti samo stalno odlivanje sredstava iz njihovog budžeta u druge zemlje, koje će nastaviti sa lošom praksom koja ih je i dovela do tih dugova.

Njemci nemaju ništa protiv, ali - žele prvo da se zna kakva bi to federacija bila. Jedan model je sama njemačka država, gdje je Bavarskoj normalno da garantuje i stoji iza Baden Virtemberga i obratno.

Baroso je u govoru pred EP u Strazburu takođe pozvao na jačanje federalizma u EU, ali time će samo razbjesniti Angelu Merkel, a ona je ta koja drži kesu.

Čim se kaže „euroobveznica“ ili „fiskalna unija“ odmah se zna da to znači spajanje članica u neku vrstu federacije.

Njemci nemaju ništa protiv, ali - žele prvo da se zna kakva bi to federacija bila. Jedan model je sama njemačka država, gdje je Bavarskoj normalno da garantuje i stoji iza Baden Virtemberga i obratno.

Drugi model federacije je Švajcarska, gdje ako neki kanton propadne, uglavnom se sam vadi, a - moguća je i neka vrsta bankrota unutar federacije. To je suština debate koja se sada vodi u Njemačkoj, i prije dogovora o tome, nema govora da bi Njemci pristali na fiskalnu uniju ili eurobaveznicu, kazao je njemački diplomata u EU.

Projekat euroobaveznica

Pošto je to znao i Baroso u trenutku dok je obećavao da će pokrenuti projekat euroobveznice, on, čini se, kupuje vrijeme i nastoji, istovremeno, da nagovori članice da, kako su bile obećale u julu, spase Grčku.

Da bi to napravili, parlamenti članica moraju da ratifikuju dogovorenu pomoć i novi „mehanizam“, fond koji bi stajao iza Grčke i ugroženih zemalja.

U tajnoj diplomatiji koja je sada toliko bučna da nije ni tajna, Baroso i Ren mole članice i da požure ratifikaciju, ali i da ubrzaju slanje 7 milijardi koje su već obećale, ali koje u Grčkoj nisu legle na račun.

Ali, članice, Njemačka, Francuska, Holandija, Finska, Luksemburg, Austrija, Slovačka, i druge, računaju koliko se njima sve to isplati i šta one imaju od toga.

Naime, dešava se i to da investitori bježe tamo gdje se osjećaju sigurnim - a to znači da kupuju samo njemačke i holandske obveznice.

Naime, najveći kreditori Grčke su francuske, nakon toga, njemačke banke. Kad je u ponedjeljak prinos na grčke obveznice znatno porastao, ukazujući da je Grčka 98 odsto blizu bankrota, jako su pale tri francuske banke, Sosiete ženeral, Kredi Agrikol i BNP Pariba, koje drže dobar dio grčkog duga, kao i Dojčbank. (Prinos je zarada ulagača koju će naplatiti od povjerioca u trenutku dospijeća, plus kamata)

Spasavanje Grčke bilo je zamišljeno, kao ujedno, spasavanje grčkih kreditora. Ali, sad se Njemačka i Francuska pitaju, nije li bolje da njihovi investitori, među kojima je, pored tih banaka i još nekih fondova, i Evropska centralna banka, pretrpe gubitke, i da „otkače“ Grčku.

Naime, dešava se i to da investitori bježe tamo gdje se osjećaju sigurnim - a to znači da kupuju samo njemačke i holandske obveznice. Time pokazuju šta misle o ostatku eurozone. Ali, to se ne sviđa nužno Njemačkoj i Grčkoj, jer ih rast njihovih oaveznica čini manje atraktivnim za ulagače.

Zanimljivo je da Evropska komisija stoji u odbrani malih članica, čak i loših članica, poput Grčke, kojoj mnogi okreću leđa.

Tri velike francuske banke, u međuvremenu, insistiraju da je njihova kapitalizacija dovoljna, i da im neće trebati injekcije iz državnog budžeta, odnosno, djelimična nacionalizacija. One su najavile da će same sakupiti 70 milijardi eura kako bi umirile tržišta oko svoje likvidnosti. Agencija za kreditni rejting, Mudis, jedino BNP Pariba smatra dovoljno jakom da je izloženost grčkom dugu ne smeta.

Kako god okrenu, velike zemlje spremne su na najgore sa Grčkom, na njen bankrot. Baroso zna da postoji ta mogućnost i zato je i otvorio front sa Merkelovom oko euroobveznica. Rekao je takođe da će, propadne li eurozona, propasti i Evropska unija. I to je takođe, šamar Berlinu, jer su Berlin i Pariz čuvari Unije.

Zanimljivo je da Evropska komisija stoji u odbrani malih članica, čak i loših članica, poput Grčke, kojoj mnogi okreću leđa.

Tri scenarija:

• spasavanje Grčke novom injekcijom i dalja obećanja uvođenja euroobveznica, uz paralenu potvrdu Njemačke da je spremna na jače integracije

• bankrot Grčke unutar eurozone

• tjeranje Grčke iz eurozone, gdje zemlja može devalvirati, i može se obratiti Pariskom i Londonskom klubu, koji okupljaju investitore da joj otpišu dio duga i paralelno s time, može se obratiti Kini da dalje posuđuje

Galerija

( Ines Sabalić )