Aktivistkinje NVO ukazuju da partije nijesu ispunile obećanje

Iako je rađen od 2007. godine, novi izborni zakon zaobišao je "žensku kvotu", koja bi nametnula obavezu da najmanje 30 odsto poslanika u Skupštini Crne Gore čine žene.

Program menadžerka Sigurne ženske kuće Maja Raičević ocijenila je da je na takav način država Crna Gora propustila šansu da, u skladu sa evropskom praksom, napravi značajan pomak pokada je u pitanju veća zastupljenosti žena na mjestima odlučivanja.

"Učešće žena u predstavničkim tijelima i na mjestima na kojima se donose odluke je po zvaničnim podacima među najnižim u Evropi"

"Zakonsko rješenje ne garantuje veće učešće žena u radu parlamenta i lokalnih samouprava, vec samo uvodi obavezu da se na izbornim listama političkih partija nađe 30 odsto žena. Time se daje mogućnost da se u okviru zakona odstupi od standarda koji se odnosi na najmanje 30 odsto predstavnika/ca manje zastupljenog pola u Skupštini", kazala je Raičević.

Prema njenim riječima, broj žena u parlamentu će i dalje zavisiti od toga kako će političke partije rangirati žene na svojim izbornim listama, dok ih novousvojeni zakon ne obavezuje da obezbijede pozicije koje će im garantovati poslanička mjesta.

"Znamo da na listama političkih partija mali broj žena zauzima vodeća mjesta. Ako se takva praksa nastavi, usvojeno zakonsko rješenje neće imati značajniji uticaj na povećanje broja žena na mjestima odlučivanja, što za krajnji rezultat ima nepovoljniji položaj žena u društvu u odnosu na muškarce", istakla je Raičević.

"Učešće žena u predstavničkim tijelima i na mjestima na kojima se donose odluke je po zvaničnim podacima među najnižim u Evropi. Procenat žena u višestranačkom sistemu u parlamentu ne dostiže čak ni zastupljenost žena koja je postojala u jednopartijskom sistemu", rekla je Raičević.

Zaobilaženje kvota je diskriminacija žena

I za koordinatorku NVO Anima iz Kotora Ljupku Kovačević zaobilaženje kvota je diskriminacija žena, iako su, kako je kazala, počeli navodni demokratski procesi.

“Parlamentarke koje su tamo sjedjele i za to se zalagale nijesu izašle i napustile sjednicu, kao što su to uradili Albanci jer njihova prava koja su imali ranije nijesu ispoštovana. Nama ponovo predstoji početak, pored svih ovih navodno demokratskih procesa žene su u Crnoj Gori diskriminisane ovim izbornim zakonom i nama predstoji veliki put da dođemo do kvota”, kazala je Kovačević za Radio Slobodnu Evropu.

Prema njenim riječima, ukoliko Crna Gora želi da uđe u Evropu, kvote su morale da budu jedan od važnih uslova u izbornom zakonu, a, kako je istakla, to je 50 posto žena: “Znači, 50 posto stanovništva je ostalo diskriminisano izbornim zakonom.

Zaboravila što je tražila od Krivokapića

Za Raičević je posebno razočaravajuće da su protiv prvobitnog predloga amandmana SNP-a glasale čak i neke od poslanica koje su zagovarale takvo rješenje i koje su u junu 2011. potpisale apel predsjedniku Skupštine Ranku Krivokapiću o obaveznosti uvođenja kvota.

Ona je rekla da je riječ o Valentini Šćepanović-Radulović (DPS), dok su Ljerka Dragićević (HGI) i Maida Bešlić (DPS) ostale uzdržane. Za su bile Hidajeta Bajramspahić (SDP), Snežana Jonica (SNP), Nataša Vuković (SNP) i Branka Tanasijević (DPS). Šćepanović-Radulović sinoć nije odgovarala na telefonske pozive i SMS poruke.

( Tanja Pavićević )