Zbirka Umjetničkog muzeja na Cetinju: Vrijednost je u identitetu
U želji da eksponate barprivremeno učine dostupnim javnosti, muzej organizuje izložbe koje koncipira kao tematske cjeline
Zbog ograničenog izložbenog prostora kojim raspolaže Umjetnički muzej Crne Gore, veliki dio vrijednih likovnih djela iz njegovog fonda nalazi se pohranjen u depoima.
U želji da ih bar privremeno učine dostupnim javnosti, muzej organizuje izložbe koje koncipira kao tematske cjeline, ili kao kamerne "retrospektivne" izložbe posvećene pojedinim umjetnicima.
"Tako je i izložba Koloristički ekspresionizam u jugoslovenskom slikarstvu, koja je izložena u Ateljeu, posvećena jednom od najznačajnijih likovnih pokreta XX vijeka, a koji je u Umjetničkom muzeju zastupljen izuzetnim djelima likovnih stvaralaca nekad jedinstvenog jugoslovenskog kulturnog prostora", rekla je direktorica Umjetničkog muzeja Ljiljana Zeković.
"Raznovrsnost i bogatstvo fonda uslovili su njegovu klasifikaciju po zbirkama, kojih u Umjetničkom muzeju ima deset"
Jedan od najznačajnih muzeja u Crnoj Gori posjeduje veoma bogat fond, koji obuhvata preko 3000 eksponata.
"Raznovrsnost i bogatstvo fonda uslovili su njegovu klasifikaciju po zbirkama, kojih u Umjetničkom muzeju ima deset: zbirka kopija fresaka, zbirka ikona, zbirka crnogorske likovne umjetnosti sa podzbirkom legata (Miodraga-Dada Đurića - poklon Dadovog unuka Iva i princa Nikole Petrovića Njegoša, Branka-Fila Filipovića, Miloša Vuškovića, Voja Stanica, Anastasa Bocarića, Marka Brežanina, Luke Tomanovića, Draga Đurovića), zbirka Milice i Svetozara Vukmanovića, zbirka jugoslovenske likovne umjetnosti, zbirka stranih autora, zbirka karikatura i zbirke Galerije umjetnici Jugoslavije Njegošu: likovna, primijenjena i naiva", rekla je Zeković.
Plod entuzijazma i ljubavi
Ona dodaje, da ima potrebu da istakne zbirku nastalu kao plod entuzijazma i ljubavi prema likovnom stvaralaštvu Milice i Svetozara Vukmanovića Tempa, priznatih političkih i društvenih radnika.
Direktorica muzeja kaže da je samu vrijednost fonda Umjetničkog muzeja teško materijalno procijeniti
"Oni su napravili izuzetan gest kojemu nemamo pandan na našim prostorima. Kolekciju slika, grafika, skulptura i djela primijenjene umjetnosti, koju su formirali godinama, poklonili su 1964. godine Cetinju.
Vremenom su je upotpunjavali, tako da ona danas obuhvata 225 eksponata koji predstavljaju značajan segment fundusa Umjetničkog muzeja.
To je kolekcija koju određuju sa jedne strane vrhunska djela crnogorskih, jugoslovenskih i stranih autora, a sa drage altruistički čin darodavaca, kojima su filantropske i etičke norme bile iznad materijalnih vrijednosti - kazala je Zeković.
Direktorica muzeja kaže da je samu vrijednost fonda Umjetničkog muzeja teško materijalno procijeniti.
"Njegova primarna vrijednost je, zapravo, njegova izuzetna uloga u samospoznavanju i svijest o vlastitom identitetu koji nas čini jednakim sa dragima, ali i različitim od drugih. Očuvanje identiteta i kolektivnog pamćenja i uključivanje u razvojne tokove na globalnom planu, uzimamo kao polazišne principe u uobličavanju Umjetničkog muzeja kao muzeja današnjice", rekla je ona.
Pioniri crnogorske moderne
Inače, ovaj muzej posjeduje i stalnu postavku, koja se nalazi na prvom spratu Vladinog doma. U njoj su zastupljena selektivno odabrana djela iz zbirke crnogorske likovne umjetnosti, zbirke jugoslovenske likovne umjetnosti, zbirke Milice i Svetozara Vukmanovića i zbirke ikona.
U ovom prostora nalazi se i Plava kapela u kojoj je smještena jedna od najpoštovanijih hrišćanskih svetih slika Bogorodica Filermosa.
U tri prostora će biti prezentirani zbirka Milice i Svetozara Vukmanovića, zbirka crnogorske likovne umjetnosti i skulpture i trodimenzionalni objekti kao hologramska projekcija
"Rukovodeći se hronološkim postulatima, stilskim izrazima i pokretima, kao i poetskoestetskim karakteristikama pojedinih umjetnika, u prezentovanim djelima stalne postavke Umjetničkog muzeja moguće je pratiti razvoj i osnovne stilske karakteristike crnogorske i jugoslovenske likovne umjetnosti nastale u periodu od kraja XIX vijeka do danas.
Kad je riječ o postavci crnogorske zbirke u njoj se izdvajaju posebne cjeline koje obuhvataju djela pionira crnogorske moderne Pera Počeka, Mihajla Vukotića, Miloša Vuškovića, Mila Milunovića, Petra Lubarde, Voja Stanica, Branka-Fila Filipovića i Miodraga-Dada Đurića", priča Zeković.
Ona dodaje da je ipak jedan od prioritetnih zadataka Umjetničkog muzeja - kako muzejskom predmetu udahnuti život sa stanovišta koji polazi od kreativne upotrebe savremenih tehnologija.
"U novoadaptiranom galerijskom prostora i inoviranoj postavci izdvojene su prostorije u kojima će se instalirati video projekcije eksponata koji nijesu mogli biti prezentirani u stalnoj postavci, mada svojim likovno-estetskim vrijednostima zaslužuju mjesto u njoj.
Naime, u tri prostora će biti prezentirani zbirka Milice i Svetozara Vukmanovića, zbirka crnogorske likovne umjetnosti i skulpture i trodimenzionalni objekti kao hologramska projekcija koje će realizovati naš kolega Aleksandar Berkuljan", kaže Zeković.
Fundusi u relativno dobrom stanju
Ono što krasi ovu muzejsku jedinicu je i sve intenzivnija sardanja sa muzejima regiona.
"Zahvaljujući švedskoj organizaciji CHWB (Kulturna baština bez granica) uspostavili smo značajnu saradnju sa Narodnim muzejom Beograda, Muzejom Vojvodine, Zemaljskim muzejom Sarajevo, Muzejom Zenice, Muzejom Republike Srpske, Muzejom Makedonije, muzejima sa Kosova - Prištine i Đakovice, Muzejom Skadra i Narodnim muzejom Tirana, dok smo preko ICOM SEE (Internacionalni komitet muzeja jugoistočne Evrope) povezani sa muzejima Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Slovenije, Albanije, Makedonije, Bugarske i Rumunije", dodaje Zeković.
Ona dodaje, da danas, u skladu sa svjetskim normama, na prvom mjestu je preventivna zaštita
Na pitanje "Vijesti" da li muzej ima dobre uslove da sačuva vrijedna djela koja se nalaze u njegovim depoima Zeković je kazala da su fundusi u relativno dobrom stanju.
"U cilju očuvanja predmeta naši depoi se u posljednje vrijeme adaptiraju u cilju zadovoljavanja normi međunarodnih standarda. Problem u većini slučajeva jeste neadekvatna oprema, tako da smo za posljednju godinu dana opremili oko trista muzejskih djela.
Stručna konzervatorsko-restauratorska služba Narodnog muzeja, koja posjeduje savremenu opremu (nedavno nabavljene vakuum kese za preventivnu zaštitu i konzervaciju eksponata od drveta) brine se o restauratorsko-konzervatorskim intervencijama na oštećenim eksponatima", kaže Zeković.
Ona dodaje, da danas, u skladu sa svjetskim normama, na prvom mjestu je preventivna zaštita, tako da su planirali da organizuju radionicu koja bi bila posvećena edukovanju našeg stručnog osoblja u ovoj oblasti, a uključila bi i stručnjake iz svih zainteresovanih muzeja u Crnoj Gori.
"Znam da su finansijska sredstva nedovoljna, ali to nije opravdanje da se ne učini sve ono što je u našoj moći da očuvamo naše nacionalno blago", zaključuje Zeković.
Opširnije u štampanom izdanju
( Danijela Lasica )