Bundestagu prvenstvo nad Briselom po pitanju finansija

Njemački ustavni sud donio je očekivanu odluku kojom je potvrdio valjanost privremenog evropskog fonda u kojem su sredstva za spasavanje Grčke od bankrota, ali i kojom se potvrđuje prvenstvo Bundestaga nad Briselom u finansijskim pitanjima.

Ovo je velika, dalekosežna odluka, tako dalekosežna da su tek počele njene prve analize, jer se radi o tome na koji će način Njemačka, ubuduće, učestvovati u Evropskoj uniji.

Sud u Karlsrueu, kako ga Njemci uobičajeno zovu zbog grada u kojem je smješten, bio je pozvan od strane nekih parlamentarnih poslanika, da presudi da li je nedavno osnovani Fond EU za održavanje finansijske stabilnosti, u skladu sa njemačkim zakonom.

Naime, prije nego što je uveden euro, Njemačka je tražila da u evropski dogovor o zajedničkoj valuti uđe da se jedna zemlja eurozone neće spasavati od bankrota druge zemlje. Grupu poslanika Bundestaga zanimalo je da li je Angela Merkel, kad se u Briselu dogovarala sa drugim zemljama da li će i kako spasiti Grčku, poštovala tu odredbu.

Izbjegnuta momentalna opasnost

Ustavni sud Njemačke izabrao je da taj potez kancelarke ne protumači negativno.

Dakle, eurozona može nastaviti sa svojom strategijom spasavanja od bankrota. Mnogi misle da su sudije Ustavnog suda bile rukovođene - ili barem da nisu mogle izbjeći taj aspekt - i brigom oko održavanja Evropske unije.

Da je taj Sud donio odluku striktno se držeći slova zakona, pokrenula bi se lavina po eurozonu autodestruktivnih dešavanja, veliko pogoršanje finansijske i ekonomske krize, pa i mogući kraj eurozone. Sudije Ustavnog suda Njemačke, čini se, nisu htjele da preuzmu istorijsku odgovornost da unište jedan od najvažnijih projekata ujedinjene Evrope.

Dakle, ta momentalna opasnost je izbjegnuta.

Dugoročno, međutim, u dijelu koji se tiče prevlasti Bundestaga nad odlukama iz Brisela, odluka njemačkog Ustavnog suda još je mnogo važnija.

Ta odluka obavezuje Angelu Merkel da prije svake veće strateške odluke, konsultuje Bundestag i dobije potvrdu Bundestaga, donjeg doma njemačkog parlamenta. Ona više neće moći, kao ranije, ili kao što mogu neki drugi šefovi država i vlada, donijeti odluku u Briselu prema svom nahođenju.

Manje manevarskog prostora

Merkelova, a i svaki budući kancelar iza nje, imaće manji manevarski prostor nego što je to bio slučaj do sada.

Do toga je došlo zbog jedne ranije odluke Suda u Karlsrueu, neposredno prije ratifikovanja Lisabonskog sporazuma. Kako Lisabonski sporazum čvršće povezuje organizaciju Evropske unije u entitet koji ponegdje liči na federaciju, neki njemački poslanici htjeli su da osiguraju suverenost svoje zemlje.

Predložili su, i Ustavni sud je to prihvatio, da Bundestag ima starješinstvo nad strateškim odlukama iz Brisela.

Konkretno, sad će prije svakog Savjeta na kojem će se donositi dalje odluke o euru - a sve su odluke ovih sedmica i mjeseci strateške, a ne rutinske - Merkel morati prethodno da pridobije Bundestag na svoju stranu. Nije rečeno da će se to uvijek dogoditi - ili da će se sljedeći put dogoditi.

Sa jedne strane, politika će se odvijati u potpunoj transparentnosti. Merkelova će doći u Brisel sa čistim linijama dokle može ili ne može, i njena margina u pregovorima biće manja. Takođe, to će značiti usporavanje procesa odlučivanja, jer odluke neće moći biti proslijeđene dok njemački parlament ne da zeleno svjetlo.

Istina je da i neke druge članice eurozone, kao Češka, flertuju sa ovakvim prosedeom, ali ipak, samo je jedna zemlja koja, otkako je počela kriza, vodi Evropu. Da li to Njemačka radi dobro ili loše, mišljenja su podijeljena. Vrlo je velik broj onih koji kritikuju politiku stroge štednje koju Berlin, a preko uticaja Berlina i cijela EU, nameću zemljama u teškoćama. Ali, takođe, solidna, prosperitetna Njemačka jedina uliva povjerenje investitorima u eurozonu - dakle, ono iza čega Njemačka stoji, može proći, inače, ne bi moglo.

Kratak predah za eurozonu

Evropska komisija je „pozdravila sa zadovoljstvom“ odluku, saopštivši da će je dodatno analizirati.

„Tačno je da odluka iz Karlsruea dozvoljava da eurozona uhvati dah, ali uskoro će se vidjeti da ni to nije dovoljno. Ili će se eurozona pretvoriti u potpuno efikasnu i funkcionalnu ekonomsku i monetarnu uniju, stvarnu uniju, a ne samo u nekim elementima, ili slijedi kraj zajedničke valute.

Ali, ja mislim da smo na početku dugog procesa prema učvršćavanju zajedničke valute.

Naravno, taj će proces opet morati da prođe kroz Karlsrue", rekao je Janis Emanuilidis, analitičar u Centru za evropsku politiku iz Brisela.

Nakon odluke u Karlsrueu, Angela Merkel se obratila Bundestagu, i zatražila odobrenje da Njemačka uputi u fond za spasavanje dodatnih 211 milijardi eura. Ali, da li će to odobrenje i dobiti, uopšte nije jasno.

Socijaldemokratska i Zelena opozicija je snažno kritikuje da nije ličnost koja ima viziju, i koja bi znala napraviti odlučne korake koje bi EU izvele iz krize - na dobrobit Njemačke.

Merkel nije odgovarajuća

U njihovoj kritici, kako su je nedavno uobličili bivši ministar spoljnih poslova Joška Fišer i bivši kancelar Gerhard Šreder, Angela Merkel ispada kao preplašeni, uskogruni vođa sitnih koraka, a situacija zahtijeva nešto sasvim drugo.

Ne samo to, nego i iz koalicije koju ona vodi, najmanje 20 poslanika reklo je da će glasati protiv toga da Njemačka daje dodatni novac za spasavanje propalih ekonomija.

Neizvjesnost pojačava i to da politički ostanak na vlasti Angele Merkel zavisi od toga da li može Njemcima, glasačima, objasniti zašto radi to što radi. Građani nisu uvjereni i stalno joj daju na znanje, porazima na raznim lokalnim izborima koje trpi njena partija, da će je, ako je ne zaustave Ustavni sud ili Bundestag, zaustaviti oni, čim dođu u priliku da glasaju. Sve to znači da je predah za eurozonu kratkog daha i da se neizvjesnost nastavlja.

( Ines Sabalić )