Ponovo o izbornom zakonu: Teško će uhvatiti posljednji voz za Brisel

Poslanici u Skupštini Crne Gore trebalo bi danas, nakon sedam odlaganja, da raspravljaju o izbornom zakon kako bi ispunila prvi uslov za dobijanje datuma pristupnih pregovora sa EU.

Poslanici će prije toga raspravljati o izmjenama Zakona o državljanstvu, koji se uz Zakon o opštem obrazovanju, nalazi u paketu kojim je opozicija usvojila podršku izbornom zakonu.

Predlogom izbornog zakona, kojeg na Kolegijumu predsjednika Skupštine nijesu podržali samo poslanici albanskih stranaka i Bošnjačke stranke, predviđeno je da pravo na afirmativnu akciju imaju narodi koji čine manje od 15 odsto stanovništva.

Izborni zakon dobio je podršku većine članova Odbora za politički sistem

To znači da po povlašćenim uslovima u skupštinske klupe neće ulaziti politički predstavnici Crnogoraca i Srba, što je bio jedan od glavnih zahtjeva opozicionih stranaka. Zakon predviđa da po olakšanim uslovima u Skupštinu ulaze nacionalne partije koje osvoje više od tri odsto.

Ukoliko ni jedna manjinska stranka ne pređe taj cenzus, predviđeno je sabiranje glasova svih partija sa jedne nacionalne liste koji su dobili više od 0,7 odsto glasova. Protiv takvog rješenja bili su poslanici BS, tvrdeći da se time nacionalne stranke ograničavaju na najviše dva poslanika.

Izborni zakon nijesu podržali ni politički predstavnici Albanaca, koji su tražili da se za tu nacionalnu manjinu zadrži važeće rješenje prema kojem Albanci imaju pravo na pet poslanika i posebnu izbornu jedinicu.

Skupština nije ni bila problem

Izborni zakon dobio je podršku većine članova Odbora za politički sistem. Potpredsjednik parlamenta Rifat Rastoder kazao da je amandmanima moguće ispuniti i zahtjeve Albanaca i Bošnjaka.

„Sve u svemu, ovim dokumentom pokazujemo da Skupština nikada nije ni bila problem, kao ni ova materija“, kazao je Rastoder.

Predlogom izmjena zakona o državljanstvu, koji je prošao Odbor za politički sistem, uvedene su olakšice za dobijanje crnogorskog državljanstva građana SFRJ koji su u Crnoj Gori imali neprekidno prebivalište pet godina prije 3. juna 2006. godine. Pravo da zatraže državljanstvo ti građani imaće do narednih pet godina.

Poslanik PzP-a Koča Pavlović zamijerio je što Skupština nije prihvatila predlog PzP-a da pravo na državljanstvo imaju svi birači koji su glasali na referendumu 2006

Izmjenama zakona, predviđeno je i da se crnogorsko državljanstvo može dobiti i bez otpusta iz državljanstva druge države. Takvo rješenje dogovoreno je na zahtjev SNP-a, zbog dugog čekanja na otpust u susjednim državama.

Poslanik PzP-a Koča Pavlović zamijerio je što Skupština nije prihvatila predlog PzP-a da pravo na državljanstvo imaju svi birači koji su glasali na referendumu 2006, bez obzira koliko su prije toga živjeli u Crnoj Gori.

On tvrdi da predlog DPS-a, SNP-a i Nove ne obuhvata ljude iz dijaspore, koji su značajno doprinijeli da referendum uspije, i da će PzP na to djelovati amandmanski.

Pavlović smatra da je veliki problem i činjenica da državna administracija nije zakonom obavezana da u određenom roku mora odgovoriti na zahtjev za dobijanje državljanstva onih koji, u skladu sa zakonom, imaju pravo da ga traže, i da ni u novom predlogu zakona nema adekvatnog rješenja da se to reguliše.

Rifat Rastoder je pojasnio da olakšice nijesu predviđene za sve koji su bili na tom biračkom spisku, navodeći kao primjer dijasporu.

„Naprotiv, ovim predlogom se nastavlja urušavanje Ustava i unosi se sistemska diskriminacija“, tvrdi on.

( Samir Kajošević )